1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ukrajinske trupe prodrle u Rusiju: šta se do sad zna?

Aleksej Strelnjikov
8. august 2024

Ukrajinske trupe zauzele su nekoliko sela u Kurskoj oblasti na teritoriji Rusije i uspijevaju da drže tu teritoriju. Kakvi su ciljevi ukrajinskih oružanih snaga i kako bi događaji mogli dalje da se razvijaju?

https://p.dw.com/p/4jDu1
Uništena kuća u regiji Kursk
Jedinice ukrajinske vojske napreduju kroz teritoriju Ruske Federacije: uništena kuća u regiji Kursk Foto: Acting Governor of Kursk Region Alexei Smirnov/Telegram/REUTERS

U Sudžanskom i Korenjevskom okrugu Kurske oblasti borbe se vode posljednja dva dana. Prema navodima ruskog Ministarstva odbrane, kao i vojnih eksperata, jedinice ukrajinske vojske napreduju kroz teritoriju Ruske Federacije. Najmanje dva ruska regruta su zarobljena a ruska vojska je izgubila bar helikopter Ka-52 – oboren je FPV-dronom. Ruske vlasti tvrde da su „zaustavile napredovanje neprijatelja" i da „kontrolišu situaciju", ali dokazi da se vode borbe stižu iz grada Sudže sa 5.000 stanovnika.

Većina vojnih eksperata s kojima je DW razgovarao slaže se da će napad ukrajinskih oružanih snaga na rusku teritoriju oslabiti poziciju ruske vojske na glavnoj liniji fronta – ona će morati da prebaci dio svojih snaga u pozadinu. Ukrajinska strana nije zvanično komentarisala izvještaje o prodoru preko granice.

Šta ruske vlasti kažu o situaciji u Kurskoj oblasti

Ni članovi ruskog Savjeta bezbjednosti nisu imali vremena da razgovaraju o „aktuelnim događajima". „Moraćemo da počnemo sa događajima u Kurskoj oblasti", rekao je ove srijede (7. avgust) ruski predsjednik Vladimir Putin u otvorenom dijelu sednice Savjeta bezbjednosti. Ocijenio je da je to „provokacija velikih razmjera" i optužio Kijev da njegove snage „neselektivno pucaju na civilne i stambene zgrade, kao i ambulantna vozila iz različitih vrsta oružja, uključujući i rakete."

Načelnik ruskog Generalštaba Valerij Gerasimov uvjeravao je članove Savjeta putem video-veze da je zaustavljeno napredovanje ukrajinskih trupa, jačine do hiljadu ljudi, koje su prodrle duboko u Kursku oblast. Prema riječima Gerasimova, „neprijateljski gubici" iznosili su 315 ljudi, uništena su 54 oklopna vozila, uključujući i sedam tenkova.

I dan ranije (utorak, 6. avgust) rusko Ministarstvo odbrane je saopštilo da je napad odbijen i da su se „ostaci diverzantske grupe povukli na teritoriju Ukrajine". Kasnije je ta poruka na društvenim mrežama Ministarstva preuređena, a nestala je i iz vijesti nekih ruskih državnih novinskih agencija.

Načelnik Generalštaba ruske vojske Valerij Gerasimov
Načelnik Generalštaba ruske vojske Valerij GerasimovFoto: Mikhail Kuravlev/AP/picture alliance

Uspjeh Oružanih snaga Ukrajine je neuspjeh ruske obavještajne službe

Sasvim je moguće da je u zatvorenom dijelu sjednice ruskog Savjeta bezbjednosti bilo riječi o neuspjehu ruske obavještajne službe, koja nije pratila kretanje velikih jedinica Oružanih snaga Ukrajine u blizini granice, kaže nezavisni ruski vojni ekspert Jurij Fedorov: „U pitanju su otprilike dvije brigade, od kojih svaka ima oko 4.000 ljudi. To je nesumnjivo uspjeh za ukrajinsku stranu."

Prema njegovim riječima, te trupe bi mogle da budu dovoljne za formiranje mostobrana na teritoriji Ruske Federacije, gdje nema ozbiljnih odbrambenih utvrđenja, niti dovoljnog broja ruskih jedinica za odbranu. „U Kursku ima deset do dvanaest hiljada ruskih vojnika. Oni su raštrkani i manje spremni za borbu od snaga koje su direktno angažovane u ratu", kaže Fedorov i ocjenjuje da je glavni cilj ukrajinskih oružanih snaga da odvrate pažnju ruske vojske s glavne linije fronta.

Istovremeno, vojni ekspert ukazuje da se ukrajinske snage takođe suočavaju sa značajnim problemima: „Zelenski je rekao da je 14 brigada Oružanih snaga Ukrajine nedovoljno popunjeno i da nema dovoljno oružja da se one uključe u borbu", podsjeća Fedorov.

Zauzeto deset ruskih sela i 15 kilometara teritorije

S time se slaže i nezavisni ruski vojni ekspert Jan Matvejev. On napominje da je sada na teritoriji Ruske Federacije možda nekoliko stotina ukrajinskih boraca, a ostali su i dalje u rezervi na teritoriji Ukrajine. Prema njegovom mišljenju, ako komanda Oružanih snaga Ukrajine bude sagledala da ima uspjeha u ovoj ofanzivi, onda i rezerve mogu da se prebace u napad.

Od 7. avgusta su Oružane snage Ukrajine uspjele da zauzmu deset sela i oko 15 kilometara ruske teritorije, navodi Matvejev. Pritom su, kako dodaje, te informacije zasnovane na izvještajima prokremaljskih oficira: „Generalno se suočavamo sa ozbiljnom blokadom informacija – skoro da nema podataka ni sa ukrajinske, ni sa ruske strane."

Sa psihološke tačke gledišta, smatra Matvejev, osvojena teritorija predstavlja snažan argument za ukrajinsku stranu u kontekstu razgovora o mogućem primirju. S vojne tačke gledišta, međutim, postavljaju se, kaže, mnoga pitanja: „Da li će ukrajinska vojska potrošiti više energije na ovu diverziju, nego što će ruska armija potrošiti svojih jedinica. Na Donjeckom frontu, na primer, ukrajinska vojska se suočava sa ozbiljnim problemima", podsjeća ruski vojni ekspert.

Gubitak kontrole nad dijelom teritorije Ruske Federacije je katastrofa za vlasti u Moskvi, ocjenjuje ukrajinski vojni ekspert Oleg Ždanov. On napominje da je ovo prvi put od 1991. godine da strane trupe kontrolišu teritoriju Ruske Federacije. Pritom ruska komanda nema slobodne rezerve da ih brzo prebaci u novu zonu borbenih dejstava: „U Rusiji se svakog mjeseca mobiliše 25 do 30 hiljada ljudi i s njima potpisuje ugovore, ali sve to s ciljem da se nadoknade gubici na glavnom frontu", kaže Ždanov.

On smatra da ukrajinsko rukovodstvo može da iskoristi situaciju za formiranje moćnije pregovaračke pozicije ako započne mirovni proces za rješavanje vojnog sukoba. „Politički značaj ovog mostobrana ili ove teritorije mnogo je veći od vojnog uspeha", kaže ukrajinski vojni ekspert.

Kuća u Sudži uništena tokom granatiranja
Kuća u Sudži uništena tokom granatiranjaFoto: Acting Governor of Kursk Region Alexei Smirnov/Telegram/REUTERS

U toku evakuacija iz pograničnih naselja

Vlada Kurske oblasti na društvenim mrežama tvrdi da je situacija u regionu „kontrolisana" i da je u toku evakuacija lokalnog stanovništva iz pograničnih područja. Postoje, međutim, dokazi da neki stanovnici sami pokušavaju da izađu iz zone borbenih dejstava ili da se sklone u naseljena mesta. O tome na primjer svjedoči sveštenik Jevgenij Šestopalov u video-snimku koji se aktivno širi na ruskim društvenim mrežama. Prema njegovim riječima, neki mještani, uključujući i djecu, sklanjaju se u crkvu Svete Trojice u Sudži: „Cela Sudža gori. Na svakih deset do petnaest sekundi napad. Nema nikakvog prevoza, pa zato okupljamo ljude u hramu."

U međuvremenu, na sajtu Kremlja pojavila se informacija da je za preseljenje dvije i po hiljade porodica iz pograničnih područja potrebno 11 milijardi rubalja (117,2 miliona eura) – otprilike 4,4 miliona rubalja po porodici. Do sada je iz saveznog budžeta izdvojena prva tranša od 1,8 milijardi rubalja, izjavio je potpredsjednik ruske vlade Denis Manturov. Istovremeno, „patriotske" grupe na društvenim mrežama počele su da prikupljaju vodu za piće i lijekove za vojsku u Kurskoj oblasti. U samom Kursku organizovano je dobrovoljno davanje krvi i dugačak red formirao se već od ranog jutra.

Ukrajina: Lažnim oružjem protiv ruske artiljerije

Kako na društvenim mrežama reaguju na bitke u Kurskoj oblasti

Na zvaničnoj stranici vlade Kurske oblasti na društvenoj mreži VK, u komentarima se pojavljuju poruke korisnika koji se raspituju kako da evakuišu svoje najmilije iz pograničnog područja, ali i o tome zašto ruski vojni obveznici uopšte učestvuju u ratnim dejstvima. „Šta je s djecom koja su zarobljena? Oni su samo bili na odsluženju vojnog roka. Dječaci od 21, 22 godine. Ko će ih izbaviti iz zarobljeništva?"

Na nekim drugim društvenim mrežama podsjeća se da su, uoči borbi u Kursku, viđena vozila s oznakama čečenskih specijalaca jedinice „Ahmat". Još uvijek nema potvrde da ta jedinica učestvuje u borbama. „'Ahmat' je prije nedjelju dana u Sudži plesao lezginku (tradicionalni ples sa Kavkaza, popularan i među Čečenima) i pucali su u vazduh. Ja lično ne znam gdje su sada ti ljudi", napisao je autor prokremaljski orijentisanog Telegram-kanala „Voenkor Kotenok".

Odgovorio mu je komandant specijalnih jedinica „Ahmat", Apti Alaudinov, koji je na svom Telegram-kanalu napisao da situacija „nije kritična". „Vi i sami razumijete da 11 tenkova i 20 vozila za transport pješadije (ukrajinskih oružanih snaga, prim.red.) neće odlučiti ništa", uvjeravao je on. Ujedno je objašnjavao da čečenske specijalne snage nisu u stanju da zaštite 400 kilometara granice između Rusije i Ukrajine. U međuvremenu, prema navodima istog autora kanala „Voenkor Kotenoka", ukrajinske trupe su ušle u Korenjevo i Sudžu, dva pogranična regionalna centra Kurske oblasti. Pod kontrolu Oružanih snaga Ukrajine potpala je i gasna merna stanica Sudža.

*ovaj članak je najprije objavljen na ruskom jeziku

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu