1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ukrajinci u BiH se mole za mir

5. mart 2022

Ukrajinci u BiH žive preko 130 godina i najbrojnija su nacionalna manjina. Šokirani ratom u Ukrajini, traže podršku u vapaju za okončanjem sukoba. Vlast u RS pomogla sa 200 hiljada maraka.

https://p.dw.com/p/483eM
Bosnien und Herzegowina | Ukrainische Gemeinde in Prnjavor
Foto: Dragan Maksimovic/DW

Od Italijana u selu Štivor, pa do Ukrajinaca u Devetinama kod Prnjavora, nedaleko od Banjaluke, uz još gotovo dvadeset nacionalnih manjina, ovaj dio sjeverozapada BiH sa pravom nosi epitet “Mala Evropa”. Razasuti u nekoliko sela oko Prnjavora, nacionalne manjine su u ovom dijelu BiH, najbrojnije. Neki kažu da ih ima 20, a postoji i priča mještana da se taj broj popeo na 21, kada je u opštinu doselio jedan Šveđanin i ostao do danas.

Među njima već 130 godina nema nikakvih problema, nikakvih sukoba niti razlika, osim u tome kako se zovu. Od Rovera, Kovča, pa do Blahe i Lamersa, porodice žive u ovoj opštini više od jednog vijeka, koja je upravo zbog nacionalnih manjina prozvana, Evropa u malom.

Ravnopravni u svemu

“Prnjavor je zaista pravo mjesto da se sastanemo ovdje, da razgovaramo sa predstavnicima ukrajinske nacionalne manjine. Ali mi njih u Prnjavoru ne doživljavamo kao nacionalnu manjinu, nego kao ravnopravno stanovništvo, s obzirom a su oni ovdje 132 godine”, kaže načelnik opštine Pranjavor, Darko Tomaš, koji je u ovoj opštini okupio predstavnike nacionalnih manjina i predstavnike vlasti u RS, a u svjetlu krize u Ukrajini.

Iako smo kucali na više vrata, od Prnjavora do Banjaluke, niko od njih nije bi spreman za razgovor o stanju u Ukrajini i kako gledaju na cijelu situaciju. Postigli su dogovor unutar udruženja, da niko do završetka ratnih sukoba, ne izazi u javnost o tome. Ali, svoje stavove, stavili su na papir.

Bosnien und Herzegowina | Orel Zakaljuk, Pastor der Ukrainischen Gemeinde in Bosnien
Orel Zakaljuk, ukrajinski sveštenik u Prnjavoru, tokom posjete srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada DodikaFoto: Dragan Maksimovic/DW

“Ukrajinci na prostoru BiH žive preko 130 godina. U ove prostore ugradili su svoju kulturu, tradiciju koju su ponijeli iz svoje otadžbine Ukrajine. Iako se trenutno na ovim prostorima rađaju pete ili šeste generacije Ukrajinaca u našim srcima gori neugasivi plamen ljubavi prema našoj djedovini", navode u pismu, navodeći da sa nevjericom prate dešavanja u Ukrajini, koja su počela još 2014. godine.

"U zadnje vrijeme sa velikom zebnjom pratili smo očigledno zaoštravanje krize. A od 24. februara 2022. godine sa velikim zaprepaštenjem i strahom ostali smo zatečeni eskalacijom rata između Rusije i Ukrajine. Svijet je u strahu i nevjerici, kako zbog trenutnog stradanja ljudi u Ukrajini tako i zbog globalnih posljedica političkih, socijalnih i ekonomskih, koje će rat ostaviti na svjetskoj sceni", poručuju.

100 hiljada evra pomoći

Svakodnevno se mole za mir kroz bogosluženja, poručuje i Orel Zakaljuk, ukrajinski sveštenik u Prnjavoru. Njihovu crkvu Preobraženja Gospodnjeg, posjetio je srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, koji je obećao konkretnu pomoć ukrajinskoj vjerskoj zajednici i kulturno- umjetničkim udruženjima, od po 100 hiiljada maraka. Biće sanirani i vjerski objekti.

"Razgovarali smo o problemima i potrebama koje naša ukrajinska zajednica doživljava na ovom terenu i razradili taktiku kojom će biti usmjerena pomoć prema Ukrajini koju je zadesio rat", rekao je Zakaljuk.

Takođe je dogovoreno da se prihvate djeca iz pobratimskih gradova i da im se obezbijede svi potrebni uslovi za boravak i školovanje u Republici Srpskoj, kao i učešće u prikupljanju humanitarne pomoći za one kojima je potrebna.

Bosnien und Herzegowina | Treffen mit Vertretern nationaler Minderheiten in Prnjavor
Ukrajinskoj nacionalnoj manjini u Prnjavoru obećana konkretnu pomoć kao i sanacija vjerskih objekataFoto: Dragan Maksimovic/DW

“Zahvalni smo. Pokazalo se humano lice naših naroda i učinićemo sve što je u našoj moći da pružimo pomoć onima kojim je neophodna", kaže Andrija Svatok, predsjedavajući Savjeta nacionalnih manjina u BiH.

Dodik je i na ovom mjestu ponovio da podržava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, što je sigurno umirilo ljude koji žive ovdje, s obzirom na cijelu političku situaciju i odnose unutar BiH. U pismu koje potpisuju u udruženju, podsjećaju da su pripadnici velikog ukrajinskog naroda, “gostoljubivog, iskrenog, miroljubivog i velikodušnog, koji od pradavnina živi na svojoj zemlji, Ukrajini”.

Ponosni na komšije

“Ponosni smo na pripadnost narodu koji u svojoj istoriji nikada nije vršio agresiju na susjedne države nego je težio suživotu s drugima. Ponosni smo pripadnici ukrajinskog naroda koji je zbog svog slobodarskog duha vodio samo ratove protiv raznih osvajača i okupatora tokom raznih vijekova te tako preživljavao i opstajao kao narod. Takođe smo ponosni i na svoj 130-godišnji život i dobrokomšijski suživot sa svim narodima na ovim bosanskohercegovačkim prostorima. Za ovih 130 godina dijelili smo svako dobro i svako zlo sa narodima ovog podneblja”, poručili su, pozivajući sve da ih podrže u molitvi za Ukrajinu.

Festival der Minderheiten in Bosnien Flash-Galerie
Ukrajinska manjina u BiH kao dokaz suživota na Balkanu Foto: DW

Ukrajinci su zajedno sa Česima i Poljacima, još nakon okupacije BiH od strane Austro- Ugarske, doši na ove prostore. Uoči Drugog svjetskog rata, u BiH je bilo oko 12 hiljada Ukrajinaca, da bi do 1991. taj broj opao na nešto preko sedam hiljada. Tokom rata, jedan dio je napustio BiH, te se odselio u SAD, Kanadu i evropske zemlje.

Ukrajinski jezik uglavnom znaju svi Ukrajinci u BiH i on se govori u porodici, crkvi i u ukrajinskim udruženjima koje rade na čuvanju identiteta. Mnogi od njih danas poručuju da o politici, pored ovakvog suživota, ne treba pričati.

Dokaz suživota

“Žao nam je svih žrtava, ali mi odavde ne može mnogo da uradimo. Mi nastavljamo da živimo kako smo živjeli, u slozi. Sve što budemo mogli da uradimo, uradićemo, od finansijske pomoći do prihvata izbjeglica”, poručuje Franjo Rover, predsjednik Saveza nacionalnih manjina RS, ističući da sve nacionalne manjine zajedno sa ostalim stanovništvom, dijele istu sudbinu na ovim prostorima i da se zbog toga treba okrenuti od politike i ne miješati je previše u svakodnevni život.

“Mi ovdje imamo lijepe žene, dobre ljude i domaćine. I to je najbitnije i najveća vrijednost. Nikakva politika ne dolazi u obzir, kao ni podjele. Živimo i dalje isto i pomagaćemo se kao što smo se pomagali ovih 130 godina. I živjećemo tri puta toliko, i više, jer mi smo dokaz suživota na Balkanu”, poručuje Rover.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu