Ujguri pozivaju Šolca da otkaže put u Kinu

Njemački kancelar Olaf Šolc 3. novembra u pratnji poslovne delegacije leti za Peking. Najvažnija tačka dnevnog reda je sastanak sa predsjednikom Kine, Si Đinpingom. U saopštenju savezne vlade se objašnjava o čemu će se razgovarati: „Razgovori će se fokusirati na bilateralne odnose, međunarodna pitanja kao što su borba protiv klimatskih promjena, ruski agresijski rat u Ukrajini i situacija u istočnoazijskom regionu.”

Mnogo osjetljivih pitanja: Ujguri, Tibet, Mongolija, Hong Kong

Na listi nedostaje riječ ljudska prava. Da li će se Olaf Šolc ipak dotaći osjetljivih pitanja ne zanima samo organizacije kao što je Društvo za ugrožene narode. Neposredno prije odlaska, njihov referent Hano Šedler podsjetio je njemačkog šefa vlade na konferenciji za novinare u Berlinu na potlačeni narod u Tibetu i Mongoliji, kao i na nedostatak slobode štampe i slobode izražavanja u Hong Kongu.

Šedler posebno žali zbog nedostatka koordinacije unutar Evropske unije (EU). Jer, tek tada tema ljudskih prava može biti snažno zastupljena. Ali kako stvari stoje, on pretpostavlja „da će gospodin Šolc pred gospodinom Sijem biti manji od makovog zrna".

Paralele između Rusije i Kine

Direktor njemačkog ogranka Hjuman rajts voča (HRW) Vencel Mihalski povlači paralelu sa ruskim agresorskim ratom u Ukrajini. Vidjeli ste šta znači "kada elegantno previdite ljudska prava". Režimima se tako daje „svaki legitimitet da rade šta hoće“.

Mihalski očekuje da kancelar Šolc svojim domaćinima temu ljudskih prava stavi na sto "barem isto tako prominentno kao i ekonomske interese". Međutim, on nije pretjerani optimista: činjenica da Šolc putuje u Kinu samo sa predstavnicima industrije „ostavlja sumnju da će to zaista biti slučaj".

Zakon o lancu snabdijevanja ima za cilj da donese poboljšanja

Direktor HRW-a polaže velike nade u Zakon o lancu snabdijevanja za velike kompanije, koji će stupiti na snagu 2023. godine. One će tada biti obavezne da paze na poštovanje ljudskih prava. Međutim, stvari postaju veoma komplikovane u regionima kao što je Sinđang, gdje žive milioni Ujgura. Prema saznanjima nevladinih organizacija, kineski režim ugnjetava muslimansku manjinu u logorima za prevaspitavanje i masovno ih šalje na prinudni rad.

Sabine Ferenšild sa Zidvind instituta za ekonomiju i ekumenizam kaže da se "u bilo kom lancu snabdijevanja koji ima kontake sa proizvodnjom u Sinđangu, ne može isključiti mogućnost prinudnog rada u Kini”. Takođe ističe da 30 do 40 odsto svjetskog tekstila dolazi iz Kine, uključujući Sinđang. „Ova ogromna međuzavisnost znači da ćemo sigurno uvoziti proizvode iz prinudnog rada po nalogu države u EU i Njemačku.”

Ujguri: Šolc treba otkazati posjetu

Ako bi se pitao predsjednik Svjetskog ujgurskog kongresa Dolkun Ise, kancelar Šolc bi trebalo da otkaže svoj put u Kinu. Od njega je u pismu zatraženo da to i uradi. Iseova majka je umrla u koncentracionom logoru, a braća osuđena na duge zatvorske kazne. Isa, koji živi u egzilu, podsjeća da se savezna vlada u svom koalicionom sporazumu obavezala da će se energičnije pozabaviti kršenjem ljudskih prava protiv Ujgura.

Svjetski ujgurski kongres poziva njemačku vladu da shvati svoju moralnu i pravnu obavezu da „djeluje protiv groznih zločina kineske vlade“.

Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok (Zeleni) , koja trenutno boravi u Uzbekistanu, takođe je apelovala na svog socijaldemokratskog šefa vlade da „i u Kini jasno prenese” poruke koje su zajednički dogovorene.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu