U Republici Srpskoj 20% niži porez
8. april 2007Oglas
To je postao golem problem, tim više što su, zbog toga, stanovnici Federacije Bosne i Hercegovine počeli ostajati bez posla, jer im je jednostavno često predaleko svakodnevno ići raditi u Republici Srpskoj, gdje im je nova adresa firme. Poslodavci u tome vide samo korist. Sindikat to pokušava spriječiti, a vlast ne reagira.
«Suština je ako jedna firma ima dobit ove godine od nekih cca milijun maraka zašto bi dala u Federaciji 300 hiljada maraka poreza kad može otići u drugi entitet i na taj isti iznos dati samo 100 hiljada maraka. Znači, 200 hiljada maraka, što mi kažemo onako drsko, jedan dobar Mercedes ostaje ti u portfelju.»
Loše riješen bh. poreski sistem pojašnjava Tomislav Grizelj, predsjednik Asocijacije poslodavaca Bosne i Hercegovine. Edhem Biber, čelnik Samostalnih sindikata BiH, smatra da prioritet nove aktualne vlasti treba biti donošenje akta o jedinstvenoj finansijskoj politici na razini cijele zemlje.
«Činjenica da trenutno neujednačenost doprinosa na nivou čitave države Bosne i Hercegovine nas predstavlja u svijetu kao zemlju u kojoj vlada anarhija i ovako mala zemlja koja nema jedinstveno tržište, barem, nema jedinstven pristup tom problemu kad su u pitanju elementarne stvari, kao što su doprinosi, stvara loš imidž Bosne i Hercegovine, a rezultati toga su da je veoma malo ulaganja ovdje u Bosni i Hercegovini i da mnogi ozbiljni investitori u velikom luku zaobilaze Bosnu i Hercegovinu i to se mora što hitnije popraviti.»
Doprinos na plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine je 69%, a u Republici Srpskoj 52%. Porez na dobit u Federaciji iznosi 30%. U Srpskoj tek 10%. To treba što prije izjednačiti, slaže se i Avdo Rapa, predsjednik federalne privredne komore.
«Nije da ne postoji volja da se ujednačimo, međutim svako ima svoju neku poslovnu politiku i na bazi te poslovne politike donosi propise i mi imamo za posljedicu danas da su uslovi privređivanja različiti. Dakle, u cijeloj BiH, a posljedice su višestruke.»
Zbog višegodišnjih političkih propusta nikad se nije unificirao finansijski sistem Bosne i Hercegovine. Zbog toga nam je uveliko razjedinjen i bh. ekonomski prostor, kaže Grizelj.
«Htijenje poslovne zajednice je da definitivno bude jedan jedinstven ekonomski prostor u pravom smislu riječi i po pitanju cijene rada i po pitanju penzija, po pitanju socijalne zaštite, po pitanju statusa i radnika i onih koji imaju pravo na socijalnu zaštitu. Zašto dobiva neko u Sarajevu 150 maraka, a da dobiva u Istočnom Sarajevu 80 maraka socijalne zaštite? Ista cijena je kruha i u Istočnom Sarajevu i u zapadnom Sarajevu, ista je cijena vode, struje, javnog prijevoza. Dišemo isti zrak, a nemamo ista građanska prava po pitanju tih opterećenja ili primanja.»
Edhem Biber petogodišnje oglušivanje bh. rukovodstva na ovu problematiku smatra nedopustivim, jer to može imati višestruke i dugoročne posljedice.
«Može sutra Federacija smanjiti doprinose na 50%, pa će RS reći mi ćemo na 48%, pa na 30% itd. I to je samo izazivanje dodatne anarhije, a treba da se zna da od tih doprinosa zavise životi na stotine hiljada ljudi, prije svega penzionera, a i ogromnog broja stanovništva, koji koriste zdravstvenu zaštitu. Prema tome, sa tim se ne treba igrati. Treba ozbiljno i studiozno pristupiti tom problemu i riješiti ga na jedan zadovoljavajući način na nivou čitave Bosne i Hercegovine, jer tu ne treba da bude konkurencija između entiteta i bilo koga. Tu treba da se vodi računa o interesu građana Bosne i Hercegovine.»
Oglas