U Bosni i Hercegovini nema slobode medija?

Svjetski dan slobode medija ove godine posvećen je slobodi pristupa informacijama. Prema podacima međunarodne organizacije za zaštitu prava novinara «Reporteri bez granica», od početka 2008. godine u svijetu je poginulo 9 novinara a njih 137 je uhapšeno. Kada je riječ o BiH i slobodi medija , stanje se popravlja a u odnosu na prethodnih nekoliko godina stanje je za korak dalje, kaže direktor banjalučkog centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja. «Ali društvo još nije spremno da plati za nezavisne medije tako da oni koji obezbjeđuju novac za funkcionisanje medija utiču na njihovu nezavisnost. Mislim da je za jednu slobodu medija potreban jedan širi konsenzus u društvu jer su nezavisni mediji veliki društveni potencijal koji može da pomogne razvoju.»

U BiH je na sceni prividna sloboda medija rekli bi neki. Razlog za to je što su pojedine medijske kuće u oba entiteta aparat pojedinih političkih krugova ili elita koji preko njih, ostvaruju svoje interese. Medij kakav je televizija snažno je oružije u rukama malog broja ljudi, pa se postavlja pitanje u čijoj su službi novinari u BiH. Šef informativnog programa BH radija 1 i član udruženja bh novinari, Emir Habul, kaže da se u svakom mediju u BiH može prepoznati adresa redakcije: «Mediji u BiH odražavaju prepoznatljivu entitetsku, još je preciznije reći nacionalnu boju. To je osnovni nedostaka bh medija koji kao izvrnuta rukavica odražavaju stanje duhova u društvu. Naravno, ima postoje izuzeci i javni RTV servis je adekvatan primjer. Medjutim tu se otvara drugi problem: kako, hajmo reći anacionalni servis u nedostaku državne, odnosne ideje Bosne može percipiran od publike.»

Sloboda medija postoji u BiH slaže se novinar Radija Slodna Evropa, Maja Bjelajac. Nažalost to je za sada slučaj samo u onim medijima koje, kako kaže direktno ne kontroliše vlast: «Većinom su svi pod određenom kontrolom vlasti ili određene grupacije ekonomske, uslovljeni su marketingom a novinari su skloniji autoncenzuri nego što su izloženi toliko pritiscima. Naravno i ovo je jedan vid pritisaka na medije i to vrlo značajan kada je BiH u pitanju.»

Prisluškivanje novinara kao oblik pritiska

Jedan od pritisaka na novinare je i nezakonito prisluškivanje. U poslednjih nekoliko mjeseci sve je više optužbi da vlasti RS nezakonito prisluškuju pojedine novinare u ovom entitetu. Novinar iz Banjaluke Slobodan Vasković kojeg je premijer RS Milorad Dodik tužio za klevetu zbog priloga u emisiji «60 minuta» Federalne televizije, najavio je podizanje krivičnih prijava protiv ministra unutrašnjih poslova Stanislava Čađe te dvojice visokih funkcionera MUP-a. Vasković tvrdi da ga već mjesecima nezakonito prisluškuju prvi ljudi policije te pojedinci iz najbližeg premijerovog okruženja. Vaskoviću su u telekomu u nekoliko navrata potvrdili da niko u prošloj godini nije vadio listing njegovog mobilnog telefona: «Međutim ja sam dobio listinge svog mobilnog telefona iz krugova bliskih premijeru za avgust i septembar, što znači da je listing vađen. Prema mojim informacijama listing već najmanje 20 mjeseci nezakonito vade dvojica visokih funkcionera MUPa RS uz znanje ministra Čađe. Vadeći listinge oni pokušavaju otkriti ko su moji izvori informacija.»

S druge strane u Ministarstvu unutrašnjih poslova, koje Vasković tereti da ga prisluškuju, izdali su šturo saopštenje u kojem se navodi da pojedini novinari iznose neistinito i neargumentovano klevetanje njihovih ljudi. Ipak saopštavaju da ove posebne radnje predstavljaju tajnu aktivnost policije koju mogu koristiti 6 mjeseci po naredbi sudije kada se žele dokazati kriminalna krivična djela za koje se može izreći kazna zatvora od 3 i više godina.

Predsjednik nevladine organizavije «Narodni front» Dragomir Babić o slobodi medija i novinarstvu nema riječi pohvale. Iako ima izuzetaka, većina ih je kaže u službi politike, što dovodi do nedemokratičnosti: « Smatram da su pisani i elektronski mediji pod kontrolom vlasti i da je vrlo teško u RS išta reći. Svi govore da imamo demokratske medije, ali ih imamo samo za vlast. »

Iako BiH ima sjajno uređen zakonodavni okvir u kojem mediji djeluju, analitičar Tanja Topić kaže da stvari nisu ni izbliza dobre. « Mi smo imali i fizičke napade na medije odnosno novinare a to je nedopustivo za jednu zemlju koja želi da se pokaže kao zemlja u kojoj vlada sloboda medija.»

Profesija novinara (ne) degradirana

I dok građani smatraju da vlasti mogu da prisluškuje sve i svakoga, izvjesno je da će se ovakve i slične stvari dešavati ljudima nepoželjnim po sistem koji polako prerasta u jaku jednopartijsku vladavinu. S druge strane na kom je nivou danas novinarostvo u BiH možda dijelom i objašnjava sve pojave koje se dešavaju. Previše manjkavosti u novinarstvu koje se svakodnevno dešavaju dovodi do degradacije profesije. Tanja Topić: «Mi u prefesiji imamo ljude koji nisu dorasli ni u profesionalnom ni u obrazovnom nivou da rade svoj posao. S druge strane ima čestitih izuzetaka pa je teško generalizovati. Nema prostora za specijalizaciju novinara, pa imate novinare koji danas izvještavaju sa pijace a sutra se bave integraciom u NATO i EU. »

Tačno je da je malo novinara specijalizovanih za posao koji obavljaju. Međutim da li se profesija srozala? Emir Habul; «Pretjerano je reći da se profesija srozala. Medjutim profesiji nedostaje kompetencije. Čak i u velikim medijima nedostaju specijalisti bez kojih nema ozbiljnog novinarstva. Prije rata barem velike redakcije imale su specijaliste koji su pokrivali ekonomiju, politiku, finansije... To je sada u Bh medijima velika rijetkost jer su redakcije u pravilu male i novinari su prisiljeni svaštariti.»

Stara je priča o postojanju tzv. «crne liste» u RS nepodobnih ličnosti sa kojma navodno pojedini mediji blisku strukturama vlasti ne mogu komunicirati. Postoji li crna lista ili neka druga lista problema sa kojima se novinari u BiH susreću svakim danom priča je možda za neku širu raspravu. Ovi današnju na međunarodni dan slobode medija, završićemo sa izvještajem «Reporetera bez granica» u kojem je zabrinuta za stanje u BiH jer je za poslednjih godinu dana pala sa 19. na 34. mjesto po slobodi medija. Istovremeno američka nevladina organizacija «Freedom House» konstatovala je da je sloboda medija u svijetu zabilježila veliki pad u prošloj godini a 98. mjesto u izvještaju ove organizacije po slobodi medija pripalo je BiH.