Turska: Pobjednik u Siriji

"Nemamo teritorijalne pretenzije u Siriji. Samo želimo osigurati da se ljudima vrati njihova zemlja. Umarširali smo u Siriju da bismo okončali vlast tiranina Assada.” Ovim riječima je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan (Redžep Tajip Erdoan) 2016. godine opravdao svoju vojnu intervenciju u Siriji. Međutim, iza uzvišenih riječi turskog predsjednika skrivali su se bezobzirni interesi. Ankara je od prvog dana rata u Siriji podržavala naoružanu opoziciju i odlučno insistirala na svrgavanju diktatora Bašara al-Assada. Pet godina kasnije, Turska je uspostavila trajno vojno prisustvo u sirijskom pobunjeničkom uporištu - Idlibu.

Danas se Turska strateški smatra najvećim pobjednikom u Siriji, dok su Rusija i Iran najveći gubitnici: Moskva je bila najvažniji saveznik Assadovog režima, a Teheran ga je podržavao slanjem paravojnih snaga. "U poređenju sa situacijom od prije dvije sedmice, sada se može reći da je Turska definitivno pobijedila u Siriji”, kaže Zaur Gasimov, stručnjak za tursko-ruske odnose na Njemačko-turskom univerzitetu u Istanbulu.

Ankara će, prema njegovim riječima, blisko sarađivati s budućom vladom Sirije. "Turska će biti intenzivno uključena u obnovu i ostati glavni investitor u ratom razorenoj Siriji.” Gasimov smatra da će Turska i ekonomski profitirati od obnove Sirije, posebno putem angažmana turskih građevinskih firmi. Politički analitičar Berk Esen sa Sabanci univerziteta u Istanbulu dodaje: "Iako je turska politika prema Siriji dugo smatrana neuspješnom, Erdoğan je uvijek ponavljao da će Assad jednog dana pasti. Sada će na tome dobiti političke poene.”

Indirektna podrška?

"Turska je imala ključnu ulogu u posljednjoj ofanzivi. U novoj Siriji Ankara će to iskoristiti kako bi proširila svoju sferu uticaja,” uvjeren je Berk Esen. Turska podržava Sirijsku nacionalnu armiju (SNA) i kontroliše velike dijelove sjeverne Sirije. Također, razvila je određene veze s islamističkom grupom Hayat Tahrir al-Šam (HTS), iako Ankara negira bilo kakvu umiješanost u njihovu ofanzivu. Mada Turska službeno ne podržava HTS – i čak je smatra terorističkom organizacijom – pomagala je neke paravojne snage sa sjevera Sirije, koje su učestvovale u ofanzivi.

"Legitimno je pretpostaviti da Turska indirektno vojno podržava HTS,” kaže stručnjak za Bliski istok André Bank s GIGA instituta u Hamburgu. "HTS je nedavno nabavio novo oružje, uključujući dronove i raketne sisteme. Može se pretpostaviti da ono dolazi iz Turske,” dodaje Bank. Njegov kolega Simon Mabon sa Univerziteta Lancaster je oprezniji: "To je netransparentna tema. Ne znamo tačno u kojoj mjeri je Turska zaista podržala ovu ofanzivu,” kaže Mabon.

Turska, članica NATO-a, ima dobre odnose s Rusijom i Iranom, što redovno izaziva iritaciju kod zapadnih saveznika. Ipak, Gasimov ne očekuje prekid odnosa između Moskve i Ankare zbog posljednjih događaja. On predviđa da će se bilateralni odnosi dodatno produbiti: "Pad Assada čini Tursku još važnijom za Rusiju.”

Budućnost Kurda?

Službeni cilj Turske na sjeveru Sirije je spriječiti stvaranje teritorijalne jedinice Kurda. Ankara strahuje da bi u regiji mogla nastati kurdska država.

Trenutno, snage koje podržava Turska djeluju protiv kurdskih milicija i zauzele su posljednjih dana područja na sjeveroistoku Sirije, uključujući grad Manbidž. Sirijske demokratske snage (SDF), koje kontrolišu dijelove sjeverne Sirije, smatraju se sirijskim ogrankom PKK - Kurdistanske radničke partije. Turska je od 1984. godine u sukobu s PKK, koja je u EU klasificirana kao teroristička organizacija.

"U budućnosti bismo u Siriji mogli vidjeti autonomnu kurdsku regiju poput one u Iraku. Razlika je samo što je u planinskom sjeveru Iraku lakše braniti teritorije. U drugim dijelovima Sirije, koji su u ravnici, to bi moglo biti teže,” kaže Berk Esen. Također, još uvijek je nejasno kako će se HTS ponašati prema Kurdima i drugim manjinama poput hrišćanske.

Povratak izbjeglica?

Turska ima granicu dugu oko 900 kilometara sa Sirijom i trenutno je pružila utočište za oko tri miliona sirijskih izbjeglica. To je čini zemljom s najviše sirijskih izbjeglica na svijetu. Iako je Erdoğanova vlada nakon izbijanja građanskog rata primila veliki broj Sirijaca, danas je pod ogromnim pritiskom: raste odbojnost  prema izbjeglicama u ekonomski pogođenoj Turskoj.

"Veliku važnost pridajemo teritorijalnom integritetu Sirije,” rekao je turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan 8. decembra, dodajući: "Milioni Sirijaca, koji su morali napustiti svoje domove, sada se mogu vratiti.” U Turskoj trenutno rastu očekivanje da bi se to trebalo dogoditi što prije. Predsjednik Erdoğan je 9. decembra najavio otvaranje graničnog prelaza Yayladağı kod Antakye prema Siriji, kako bi izbjeglice "sigurno i dobrovoljno” mogle da se vrate.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu