Može li Bolton pomoći Kurdima?

Otkako su Sjedinjene Države najavile povlačenje svojih trupa, Sirija se ponovo našla u centru pažnje. Špekuliše se da li je borba protiv Islamske države završena, da li su sirijski Kurdi, nekada najbliži saveznici SAD-a u Siriji, sada prepušteni sami sebi i da li Turska ima u vojnom pogledu veći manevarski prostor u regionu.

U utorak u Ankaru stiže poseban gost. Džon Bolton, savjetnik za nacionalnu bezbjednost predsjednika Donalda Trampa, u utorak će se susresti sa svojim turskim kolegom. Uz njega u glavni grad Turske dolazi i Džozef Danford, šef generalštaba američke vojske, te Džems Džefri, raniji američki ambasador u Ankari i novi specijalni povjerenik za borbu protiv Islamske države.

Bolton je pred posjetu Ankari već izjavio da SAD žele da prije povlačenja iz Sirije dobiju garancije za Kurde u toj zemlji. „Mi ne mislimo da bi Turska u Siriji trebalo da preduzima bilo kakve vojne operacije koje prije toga nisu dobile punu saglasnost Sjedinjenih Država", izjavio je on.

Turska sve važnija

Serhat Guvendž iz Instituta za međunarodne odnose istanbulskog univerziteta „Kadir Has", uvjeren je da razgovori neće ići tako glatko. Tačka sporenja su kurdske jedinice koje kontrolišu autonomnu oblast na sjeveru Sirije, a koje zvanična Ankara vidi kao produženu ruku militantne Radničke partije Kurdistana. Guvendž u intervjuu za DW kaže da Turska ima dobre karte:

„Od početka sirijske krize, dakle otkako je Islamska država ojačala, Ankara je od Vašingtona dobijala sve što je tražila. A otkako su kurdske Jedinice narodne odbrane postale značajan faktor u regionu, Ankara poručuje: Pustite njih i sarađujte s nama u borbi protiv islamista." Tada je, navodi Guvendž, Vašington bio suzdržan prema Turskoj, ali ova posjeta pokazuje da se situacija promijenila. „Ovime postaje jasno koliko je Turska postala važna."

Sjedinjene Države međutim žele zaštitu i sirijskih Kurda, koji su godinama bili bliski saveznici. „To će svakako biti sporna tačka", smatra turski analitičar. „SAD će pokušati da dobiju garancije za Kurde. Ali za Tursku, prije svega na sjeveroistoku Sirije oko rijeke Eufrat, u prvom planu ne stoje ni Asad ni Islamska država. Zbog toga će Ankara učiniti sve da, dok se bori protiv islamista, razbije i kurdske jedinice. One su za Ankaru  teroristička organizacija."

Geopolitičke igre

Tu se SAD nalaze u dilemi. To, navodi Guvendž, nema toliko veze sa američkim simpatijama prema Kurdima, već prije svega sa njihovim interesima. „Ako Vašington prepusti taj region Turskoj, nije baš sigurno da će ona štititi američke interese onoliko koliko bi SAD to htjele."

Pri tom ne treba zanemariti ni ulogu Rusije, Irana ili vlade u Damasku. „Oni kurdske Jedinice narodne odbrane ne vide kao terorističku organizaciju i zato Turska mora ubijediti i Moskvu i Damask u ispravnost svoje pozicije. Ona u tome mora biti diplomatski vješta."

Naš sagovornik kaže da je teško predvidjeti da li će Amerikanci odgoditi povlačenje 2.000 vojnika iz Sirije ukoliko ne dobiju turske garancije. Tu je zanimljiva uloga baš Džona Boltona. On je odlučan protivnik Irana i uvjeren je da se ta zemlja mora držati pod kontrolom.

„Zbog toga on neće insistirati da SAD povuku svoje trupe. A budući da Tramp trenutno ionako ima probleme u spoljnoj politici oko zida prema Meksiku, moguće je da za sada neće insistirati na povlačenju vojske. Izvjesno je da će barem neko vrijeme presudnu ulogu imati oni koji se protive povlačenju iz Sirije", zaključuje turski stručnjak Serhat Guvendž.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android