Treba li NATO obarati ruske dronove iznad zapadne Ukrajine?

U ranim jutarnjim satima u nedjelju, 8. septembra, dva rumunska borbena aviona F-16 poletjela su iz zračne baze u Borči, gradu blizu ukrajinske granice. Stanovnici regije su upozoreni tekstualnim porukama na mobilnim telefonima. Reagiranje u vanrednim situacijama pokrenuto je nakon što je rumunski sustav radarskog nadzora uočio ruski dron koji je ušao u zračni prostor Rumunije. Dron je navodno lebdio tamo više od 30 minuta i na kraju se vratio ka Ukrajini.

To nije bio prvi incident takve vrste u Rumuniji ili, kada već govorimo, na teritoriju NATO-a. Samo dan ranije, ruski dron je pao u blizini letonskog grada Rezeknea, vjerovatno zalutavši iz susjedne Bjelorusije.

Broj ovakvih incidenata povećava se u posljednje četiri sedmice, a Rusija izgleda spremna preuzeti više rizika. "Postaje sve gore i NATO sada zaista mora naći odgovor", rekao je za DW Džejmi Šej, bivši zamjenik pomoćnika generalnog sekretara NATO-a za nove sigurnosne izazove.

Šej, sada viši saradnik u Prijateljima Evrope, istraživačkom centru u Briselu, tvrdi da alijansa mora „obezbijediti svojim članicama veću zaštitu“. Alijansa je obećala da će štititi svaki pedalj teritorije NATO-a.

Testira li Rusija NATO?

NATO je osudio nedavna narušavanja zračnog prostora koja izaziva Rusija, nazvavši ih "neodgovornim i potencijalno opasnim". Međutim, u objavi na društvenoj mreži X, odlazeći zamjenik generalnog sekretara NATO-a, Mirče Đoana, istaknuo je da alijansa nema nikakve informacije "koje ukazuju na namjerni napad Rusije na saveznike".

Stručnjaci poput Jana Kalberga, višeg saradnika Centra za analizu evropske politike sa sjedištem u Washingtonu, sumnjaju da Rusija možda ispituje reakciju NATO-a i pokušava pronaći neslaganja "između onoga što govorimo i onoga što radimo". Oni također mogu pokušati testirati sposobnost saveznika za komunikaciju, rekao je on za DW.

Ovo pitanje bilo je među temama o kojima se razgovaralo tokom sastanka Sjevernoatlantskog vijeća iza zatvorenih vrata u Briselu ove sedmice. Pritisak na NATO da prevaziđe mjere koje su već provedene, uključujući pojačanje nadzora, zračnih patrola i raspoređivanje više sustava protuzračne odbrane u istočnim regijama alijanse, čini se da raste.

Treba li NATO samo obarati ruske dronove?

U nedavnom intervjuu za *Financial Times*, poljski ministar vanjskih poslova Radek Sikorski rekao je da Poljska, kao i druge zemlje koje se graniče s Ukrajinom, imaju "dužnost" oboriti ruske rakete prije nego što uđu u njihov zračni prostor.

U novembru 2022. godine, dva farmera poginula su kada je projektil — ovoga puta ukrajinski projektil protuzračne odbrane — izazvao eksploziju izvan sela Pševodov, oko osam kilometara zapadno od ukrajinske granice.

Kao suverena nacija, Poljska bi svakako mogla učiniti sve što smatra potrebnim za svoju odbranu, ali je malo vjerovatno da će poljska vlada krenuti u tom pravcu bez kolektivne odluke alijanse. NATO se do sada protivio tom prijedlogu, navodeći da postoji rizik da alijansa postane dio sukoba.

Može li pomoći tampon zona iznad granice s Ukrajinom?

Proširenje zračne odbrane Poljske ili Rumunije iznad zapadne Ukrajine pomoglo bi Poljskoj ne samo da zaštiti svoje građane, već i ukrajinske gradove poput Lavova, rekla je Berzina. To bi bila važna i dobrodošla nuspojava za Ukrajinu jer se približava zima, sezona poznata po brzom porastu ruskih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

Šej, bivši zvaničnik NATO-a, također očekuje porast incidenata u zračnom prostoru NATO-a s obzirom na sve veći broj ruskih napada na zapadnu Ukrajinu. "Pravo pitanje je: mora li još neko umrijeti, osim dvojice Poljaka, i koliko loša situacija mora biti prije nego što se takvo pitanje riješi?", rekao je.

Ali, Šej je naglasio da, ako NATO odluči koristiti svoje protuzračne sustave preko granice s Ukrajinom u ograničenom području, "upotreba mora biti dovoljno ograničena" kako bi se izbjegao dojam da "ovo uvodi Zapad u rat". Ipak, štit „mora biti operativno efikasan“ ne samo da presreće dronove već i balističke rakete prije nego što pređu na teritorij NATO-a. Prema Šeju, zona od 100 kilometara unutar ukrajinskog teritorija vjerovatno je „minimum koji osigurava dovoljno vremena za izviđanje, nadgledanje i presretanje“.

Političke prepreke za NATO-ove saveznike

Na kraju, to je politička odluka. Stručnjaci se slažu da NATO ima resurse za uspostavu tampon zone na granici s Ukrajinom, ako to odluči.

Međutim, s obzirom na predstojeće predsjedničke izbore u SAD-u i složenu unutrašnju politiku u Francuskoj i Njemačkoj, čini se da vlade tih zemalja nemaju dovoljno želje za donošenje odluka koje bi mogle biti kritikovane kao dovođenje njihovih zemalja na ivicu rata s Rusijom. "Sve dok nas Rusi ne napadnu namjerno, mi ćemo zatvoriti oči", rekao je bivši NATO zvaničnik Džejmi Šej. Ali, ako ruski dron ozbiljno ugrozi civilno područje na teritoriji NATO-a, to bi moglo promijeniti cijelu situaciju.

Pratite nas i na Facebooku, preko "X", na Youtubeu, kao i na Instagramu