"Korupcija ubija"
28. januar 2021
Pandemija znači vanredno stanje i to bez prestanka. Već godinu dana vlade širom svijeta igraju posebnu ulogu i moraju upravljati vanrednim stanjem: nabavljati medicinsku opremu, uvoziti maske, organizirati vakcine, donositi pakete pomoći, vršiti raspodjelu sredstava. "Nažalost, vremena pandemije su za korumpirane vlade dobra vremena", kaže Daniel Eriksson, generalni direktor Transparency International. Ova nevladina organizacija objavljuje svoj indeks korupcije jednom godišnje. Ove godine stručnjaci za korupciju su fokus stavili na vezu između korupcije i zdravstvene zaštite. "Ispada da postoji veza između nivoa korupcije i odgovora na zdravstvenu krizu izazvanu pandemijom," izjavio je Eriksson u intervjuu za DW.
Dvije trećine svijeta korumpirane
U zemljama sa autoritarnim vladama posebno su netransparentni procesi nabavke medicinskih uređaja, respiratora i maski. ″ To naravno čini takve nabavke atraktivnim, jer omogućavaju novcu da zaluta u privatne džepove onih koji se na taj način bogate na štetu stanovništva. Posljedica takve korupcije je da se u siromašnijim zemljama primjerice Azije i Afrike manje novca investira u zdravstveni sistem. „Ovdje doslovno i s pravom možemo reći: Korupcija ubija", kaže Daniel Eriksson,
Sve u svemu, svijet se kreće na sličnom nivou korupcije kao i prethodne godine. Transparency International dodjeljuje bodove za godišnji poredak. Skala se kreće od nule za potpuno korumpiranu do 100 za apsolutno čistu zemlju. U 2020. godini dvije trećine svih zemalja nisu dosegle ni minimalnu granicu od 50 bodova. ″Moglo bi se reći da su dvije trećine svijeta korumpirane. Ali dijelom su zemlje, koje se pojavljuju na vrhu liste i koje su najmanje korumpirane, one koje omogućavaju korupciju u zemljama na kraju popisa."
Prema navodima Transparency International (TI), indeks prvenstveno bilježi koliko su česti podmićivanje, pronevjera i nepotizam u određenim zemljama, da li postoje zakoni protiv korupcije i da li se provode. Da bi to saznala, TI vodi intervjue sa državim stručnjacima i menadžerima.
- pročitajte i ovo: Globalna borba protiv korupcije slabi
Demokratske zemlje imaju bolje rezultate
Prema trenutnoj rang-listi, svako ko živi u Danskoj i na Novom Zelandu može biti sretan. Ove dvije zemlje su dobile najviše bodova, a slijede Finska, Singapur, Švedska i Švicarska. Njemačka dolazi na 8. mjesto ljestvice sa 80 bodova kao i 2019. Posebno sumorna situacija je u Somaliji i Južnom Sudanu. Prema navodima TI u tim zemljama ima najviše korupcije. Slična je situacija u Venecueli, Jemenu i Siriji.
Kada je riječ o zemljama Balkana, Srbija je na 94. mjestu sa 38 bodova, što je pad u odnosu na 2019. kada je bila na 91. mjestu, ali sa istim brojem bodova jer je i tada imala 38. Ispred Srbije su Mađarska, Bugarska i Rumunija koje dele 69. mjesto, Crna Gora koja je na 67, Hrvatska na 63. i Slovenija na 35. mjestu. Iza Srbije rangirani su Kosovo i Albanija koji dele na 104. mjesto, a najlošije rangirane u regionu su Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija koje dijele 111. mjesto na listi.
Transparency International utvrđuje vrijednosti za indeks korupcije od 2004. godine. "U nekim zemljama vidimo da se posljednjih godina kontinuirano poboljšavala situacija", kaže Eriksson. To se dogodilo u Grčkoj, Mijanmaru i Ekvadoru. Suprotan je slučaj u Libanu, Malaviju i Bosni i Hercegovini.
Ono što je primjetno: "Što su društva više demokratska, otvorenija i transparentnija, to su sposobnija da djeluju protiv korupcije. Vidimo i da neke zemlje podrivaju slobodu izražavanja i zanemaruju ljudska prava, što šteti njihovoj sposobnosti da djeluju protiv korupcije."
- pročitajte i ovo: BiH stagnira u borbi protiv korupcije
Sa tehnologijom „blockchain" protiv korupcije?
Sve u svemu, prema indekstu korupcije Transparency Internationala, podsaharska Afrika sa prosječnom vrijednošću od 32 poena bilježi najgori rezultat u svijetu. Sa prosjekom od 66 bodova, zapadna Evropa zauzima prvo mjesto među regijama širom svijeta. Indeks korupcije pravi se od 2004. godine. Transparency International želi nepotizam i korupciju učiniti vidljivom širom svijeta. "Uz to, želimo postići i promjene stanja", rekao je Eriksson.
Ova organizacija ima ogranke u oko 100 zemalja. Njeni saradnici trenutno rade na desetogodišnjem planu u kojem bi tehnologije poput blockchaina (op. red.: tehnologija koja omogućava efikasnu zaštitu procesa i sprječava manipulacije) trebale igrati važnu ulogu. Ova tehnologija može se koristiti kako bi se društva napravila otpornijim protiv korupcije. Međutim, postoji opasnost i da autoritarni režimi koristite istu tehnologiju kako bi se dodatno obogatili″.