„Terorizam se tiče svih nas“

„Postoje države koje su se do sada po pitanju borbe protiv terorizma ponašale tako da ih se to ne tiče. No, to se mora promijeniti. Borba protiv terorizma i radikalizacije mora postati prioritet svih zemalja članica OSCE-a“, poručio je austrijski ministar vanjskih poslova i predsjedavajući OSCE-om Sebastian Kurz na press-konferenciji povodom otvaranja dvodnevne konferencije OSCE-a o borbi protiv terorizma u Beču. Oko 500 eksperata iz svih 57 zemalja članica ove internacionalne organizacije okupilo se jučer i danas u austrijskoj prijestolnici kako bi raspravljali o mjerama borbe protiv terorizma i radikalizacije.

Jučerašnje otvaranje konferencije zasjenio je stravični teroristički napad u Manchesteru u kojem je poginulo 22, a ranjeno 60-tak osoba. Ovaj napad pokazao je još jednom da saradnja svih članica OSCE-a u protivterorističkim aktivnostima mora biti pojačana, bila je zajednička poruka svih uvodničara. Austrijski šef diplomatije naglasio je da se uloga OSCE-a u narednom periodu mora fokusirati na iznalaženje strategija u borbi protiv terorizma i radikalizacije, kako u ratnim žarištima, tako i u zemljama članicama: „Moramo pojačati regionalnu i internacionalnu saradnju, posebno razmjenu informacija između sigurnosnih službi. Važno je uspostaviti platformu preko koje će biti moguće lakše razmjenjivati informacije o potencijalnim teroristima ili radikaliziranim pojedincima i grupama“, kazao je Kurz. Austrijski ministar vanjskih poslova posebno je istakao problem povratnika s ratišta u Siriji, Iraku i Libiji: „Ove osobe moramo združenim policijskim i sudskim djelovanjem privesti pravdi“, apelira Kurz. Istovremeno, predsjedavajući OSCE-a založio se za pojačanje preventivnih mjera, između ostalog i na socijalnim mrežama. One ne smiju više biti rasadnici radikalnih ideja, kaže ministar.

Opasnost ne prolazi

A da i pored značajnoga gubitka teritorija tzv. Islamske države globalni problem terorizma ne jenjava, upozorio je i OSCE-ov predstavnik za borbu protiv terorizma profesor Peter Neumann. Neumann je istakao da su česti teroristički napadi u Evropi posljednjih mjeseci kao što smo ih vidjeli više puta u Parizu, zatim u Nizzi, Berlinu i prekjučer u Manchesteru jedan od znakova promjene taktike ekstremista IS-a: „Već nekoliko zadnjih mjeseci ulazimo u drugu fazu ovoga konflikta. IS u posljednje vrijeme ne poziva svoje simpatizere da mu se pridruže u Siriji, Iraku ili Libiji, kako je to činio prethodnih godina, već apelira da ostanu u svojim zemljama i tamo izvode napade“, upozorava Neumann.

Austrija je borbu protiv terorizma i radikalizma proglasila jednim od prioriteta svoga ovogodišnjega predsjedavanja OSCE-om. Posebnu pažnju OSCE u narednome periodu želi posvetiti razvoju situacije u ovoj oblasti u dva težišna regiona: zapadnome Balkanu i srednjoj Aziji. Iz ova dva regiona u proteklim godinama regrutirano je mnogo boraca tzv. Islamske države. I jedan od fokusa konferencije bila je situacija u zemljama zapadnoga Balkana i mjerama koje se provode u cilju suzbijanja terorističkih i radikalnih aktivnosti. Jedan od uvodničara konferencije bio je stoga i ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić. Mektić je u svome izlaganju istakao da je Bosni i Hercegovini u proteklome periodu pošlo za rukom zaustaviti odlazak svojih državljana na ratišta u Siriji i Iraku. „S time u vezi posebno je važno pitanje efikasno djelovanje, ali i saradnja između sigurnosnih agencija“, kazao je Mektić. Po njemu, represivne mjere nisu jedini način kako se boriti protiv radikalizacije i pitanja odlaska na strana ratišta. „Potrebno je pogledati koji uvjeti pogoduju širenju radikalizma i terorizma“, kazao je bh. ministar sigurnosti te istakao da Bosna i Hercegovina po ovim pitanjima posvećuje veliku pažnju saradnji sa zemljama članicama Evropske unije.

Trend odlaska zaustavljen

Još jedna balkanska zemlja uspjela je u proteklim godinama potpuno suzbiti odlazak svojih državljana kao boraca IS-a u Siriju i Irak: Albanija je u formalnim, ali i neformalnim razgovorima dobila pohvale OSCE-a o svojim antiterorističkim aktivnostima. U protekle dvije godine nijedan albanski državljanin nije otišao na ratišta na Bliskome istoku. Jedna od mjera efikasnije borbe protiv terorizma i radikalizma bila je i izrada Nacionalne strategije za borbu protiv terorizma, objašnjava za DW Sander Lleshaj, savjetnik albanskoga premijera za pitanja nacionalne sigurnosti: „Trenutno implementiramo Nacionalnu strategiju, a ona se bazira na tri važna stuba: prvi je obrazovanje. Jako je važno da putem obrazovnih modula učenici, nastavnici i roditelji u albanskim školama otvoreno govore o pitanjima religije i identiteta“, kaže Lleshaj te ističe da Albanija u međusobnom suživotu različitih religija može i želi biti primjer ostalim zemljama u regiji. Drugi prioritet albanske Nacionalne strategije je saradnja s vjerskim zajednicama i omogućavanje dijaloga među njima: „U saradnji vjerskih zajednica potrebno je ojačati međusobno povjerenje, a posebno spriječiti importirano upražnjavanje vjere.“ Treći važan stub albanske strategije u borbi protiv terorizma su posebno ranjive i ugrožene grupe stanovništva poput mladih. Njima se želi stvoriti konkretna perspektiva, a jedna od mjera je i otvaranje novih radnih mjesta.

A pitanje preventivnog rada s mladima jedno je od težišta konferencije. „Mladi moraju postati podrška u iznalaženju inovativnih strategija u borbi protiv terorizma i radikalizma“, ističe austrijski šef diplomatije Kurz. A i sama konferencija pružit će mladima mogućnost da svoje prijedloge iznesu u kontaktu s političkim predstavnicima i ekspertima. „Nažalost, i dalje mnogo mladih ljudi biva privučeno radikalnim idejama. Vrijeme da više slušamo mlade o problemima koje imaju“, kazao je generalni sekretar OSCE-a Lamberto Zannier. Nakon završetka konferencije i predstavnici civilnoga društva imat će šansu da u četvrtak, 25. maja, u okviru „Dana civilnoga društva", prenesu svoja iskustva, ali i govore o izazovima u bavljenju problematikom suzbijanja radikalizma.