Pare ili život?
22. juni 2018
U Rudniku i termoelektrani (RiTE) Gacko uporno ignoriraju sve brojnija pitanja novinara, pa tako i novinara Deutsche Welle-a, ali i lokalne zajednice o rezultatima mjerenja zagađenosti zraka i tla i to kao jednog od najčešćih uzročnika teških oboljenja stanovništva Gacka.
Kada stranac ili putnik namjernik posjeti Gacko, prvo što primjeti je dominirajuća termoelektrana, potom gostoprimstvo mještana, ali i opori, reski miris sumpora i ugljena u zraku na koji su oni odavno navikli.
Ekološki aktivisti upozoravaju da bi ova termoelektrana, prema međunarodnom sporazumu Energetske zajednice, do kraja ove godine trebala smanjiti emisije sumporovog dioksida (SO2) za čak 80 posto.
Više od 250 stanovnika umre od posljedica zagađenja
Zdravstvena analiza međunarodne organizacije Alijansa za zdravlje i životnu sredinu (HEAL) o broju smrtnosti od oboljenja prouzročenih zagađenjem okoliša, pokazali su vrlo zabrinjavajuće podatke: više od 250 stanovnika svake godine od posljedica zagađenja zraka štetnim emisijama SO2 i ugljičnog dioksida (CO2) izgubi bitku za život, troškovi liječenja iznose više od 305 milijuna eura.
"Termoelektrana Gacko bi prema međunarodnom sporazumu Energetske zajednice trebala do kraja 2018. smanjiti emisije SO2 za 80%, točnije sa sadašnjih 15.000 na 2.500 tona, a emisije čestičnih materija za čak 90%. Alijansa za zdravlje i životnu sredinu snažno potiče sve napore da se emisije zagađujućih materija smanje na najmanju moguću mjeru u cilju zaštite zdravlja stanovništva i očuvanja života ljudi koji žive na područjima Balkana", kaže Vlatka Matković Puljić iz Alijanse za zdravlje i životnu sredinu u okviru ovog istraživanja.
Počinje gradnja i druge termoelektrane
Istodobno, u prosincu prošle godine Vlada Republike Srpske postigla je sporazum s kineskim ulagačima, China Africa Investment Development Corporation (CADIC) i China Machinery Energy Corporation (CMEC), koji će u blizini Gacka graditi drugu termoelektranu na ugljen, snage 350 megavata.
Pojedini ekonomski stručnjaci, a među kojima je i mr.sc. Damir Miljević, već sada ocjenjuju da se radi o neisplativom projektu.
U društveno-ekonomskoj analizi uračunati su samo pozitivni učinci projekta bez uzimanja u obzir potencijalnih štete po društvo kao što su napr. utjecaj na zdravlja ili valorizacija utrošenih resursa pa je tako utvrđeno da su društveno-ekonomski učinci realizacije investicije pozitivni", ističe Miljević, ali i zaključuje da je iz njegove ekonomske analize očito da je projekt izgradnje TE Gacko II na ivici rentabiliteta, nerealan i visokorizičan i s potencijalnim gubitkom.
"Eventualna realizacija TE Gacko II donijeti će vrlo malu društveno-ekonomsku korist RS-u, a vjerojatno velilke društveno-ekonomske štete i to ne samo zbog diskutabilnih parametara sa kojima se ušlo u projekcije opravdanosti ulaganja nego i zbog činjenice da nisu uzeti u obzir štetni učinci investicije po zdravlje stanovništva, radnu sposobnost i životnu sredinu", zaključuje Miljević u svojoj ekonomskoj analizi dokumenta 'Studija ekonomske opravdanosti sa elementima zaštite životne sredine za izgradnju i korištenje TE Gacko II snage 350 MW na području Općine Gacko'.
Unatoč svemu građani Gacka u većini javno šute
Međutim, mnogi građani Gacka o povezanošću onečišćenja okoliša i oboljenja stanovništva, nisu spremni govoriti. Barem ne javno. Naime, oni su u anonimnoj anketi koju je proveo banjalučki Centar za životnu sredinu bili vrlo otvoreni.
"Stanje je zaista alarmantno, a naša anketa je pokazala da su građani svjesni da njihovo zdravlje nije prioritet - čak ne funkcioniraju mjerne stanice o kvaliteti zraka, odnono, emisiji štetnih čestica. S tim u svezi treba učiniti sve kako bi se preispitala gradnja druge termoelektrane. Istodobno se ni ne razmišlja o obnovljivim izvorima za proizvodnju energije, daleko ekološki prihvatljivijima", kaže za DW Duška Kudra iz Centra za životnu sredinu.
Jedan od njih, iako stručnjak za zaštitu okoliša, ne želi javno govoriti niti se fotografirati. On za DW ‚off the record‘ kaže: „Ljudi žive od termoelektrane. Što ako se ona sutra zatvori? Možda je termoelektrana sada u gubitcima 100 milijuna KM, a kako će uložiti 50 milijuna u osuvremenjavanje pogona i zaštitu okoliša?“.
Tisuće tona pepela otišlo je u zrak
Ipak javno ne šute svi građani Gacka. Među njima je i novinarka i aktivistica Milanka Babić Kovačević.
"Ovi problemi su vešeslojni, a posebno eskaliraju posljednjih godina od kada se koristi ugalj iz povlatne zone, koji je vrlo blizu površine zemlje, lako ga je eksploatirati ali ima veliku količinu primjesa, nečistoća i kao takav sagorijevanjem proizvodi više pepela i produkti su drukčiji nego pri korištenju dubinskog uglja daleko veće čistoće. Sustav za transport pepela i filteri nisu prilagođeni ovim novim karakteristikama i već dvije godine ovdje je prisutan problem da pepeo odlazi u zrak bez prečišćavanja", kaže ova novinarka koja se ovim problemom bavi već godinama.
Ono što je najzanimljivije, a što ona posebno ističe, je da u Gacku nema niti jedno ekološko udruženje. "Ovdje postoji jedna mantra - najvažnije je da termoelektrana radi. Dovedeni smo u situaciju da razmišljamo 'ili-ili', a to ne mora tako uopće biti. Mnogi ovisimo od te termoelektrane, ali da su građani izvršili pritisak i tražili rješenje, sigurna sam da bi to bilo riješeno jer tisuće tona pepela otišlo je u zrak i bespovratno zagadile i vodu i tlo i to u široj regiji", zaključuje Milanka Babić Kovačević.
TE ne želi dati mjerenja o emisiji štetnih čestica
Lokalna zajednica aktivnije se uključila tek nedavno, a sve više je i skupštinskih zastupnika koji ukazuju na ovaj problem. Jedan od njih je i Dejan Bjeloglav, predsjednik novoformirane Komisije za zaštitu životne sredine, kulturnog i prirodnog naslijeđa.
"Nemamo niti jedan mjerni uređaj kako bi imali podatke o zagađenju, a bez tih dokaza ne možemo tražiti sankcije i kazne ne samo od općinskih organa gdje su one vrlo niske, već od nadležnih republičkih organa koje su daleko rigoroznije. Od Termoelektrane smo tražili podatke mjerenja emisija čestica, da su one javne i transparentne, ali osim da će se "problem riješiti" nikad nismo dobili konkretan odgovor i rezultate", kaže Bjeloglav za DW.
Ni on ne sumnja da je zagađenje uzrok povećanom broju oboljenja. "Tu nije u pitanju samo karcinom, nego i oboljenja disajnog sustava, pluća, bronhitisa, astme itd. jer se radi o utjecaju agresivne prašine, osjeća se intezivan miris sumopra i ugljena. Treba realno sagledati da u Termoelektrani radi veliki broj ljudi i da od toga ovisi njihova egzistencija, ali previše je posljedica koje se ne rješavaju i svi idu linijom manjeg otpora", zaključuje on.
Tako dokaza o zagađenosti, konkretnih mjerenja emisije štetnih čestica u Gacku nema, kao što je i vrlo teško analizirati posljedice, vrste oboljenja i sam broj pacijenata koji se upućuju na liječenje u najbliži klinički centar u Banja Luku.
To je za DW potvrdila i glasnogovornica Univerzitetskog Kliničkog centra Banja Luka, prof. Nataša Štrkić, kazavši da je za isto potrebna iscrpnija i dugoročnija analiza.
Nema budućnosti za zastarjele termoelektrane, ali dok može - može
Unatoč svim problemima, četiri desetljeća stara Termoelektrana Gacko, a prema podatcima o rezultatima poslovanja, već nekoliko godina bilježi minuse u poslovanju ali je i dalje s impozantnih 1.911 zaposlenih.
Na žalost, iz TE Gacko nema odgovora hoće li ispuniti uvjet iz međunarodnog sporazuma Energetske zajednice o drastičnom smanjenju emisije SO2, što će učiniti po pitanju zaštite životne sredine itd.
U trećem nacionalnom Izvješću i drugom dvogodišnjem Izvješću o emisiji stakleničkih plinova BiH u skladu s Okvirnom konvencijom Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama iz 2016. godine, predviđa se postupni prestanak rada postojećih termoelektrana na ugalj zbog završetka njihovog radnog vijeka ali neisplativosti u ulaganja u njihovu revitalizaciju kao i paralelna izgradnja novih s višim stupnjem učinkovitosti.
Iako, u ovom scenariju, proizvodnja električne energije iz termoelektrana na ugalj raste, ne raste emisija ugljen-dioksida jer će se veći dio električne energije proizvoditi iz novih, učinkovitijih termoelektrana.
Čini se da se cijela priča može svesti na rečenice naše sugovornice iz Gacka. "Bilo kakva intervencija u zaštitu okoliša i zdravlje ljudi zahtjeva značajan novac koji oni nisu spremni uložiti i to je pogubno za budućnost ove regije i ljudi koji ovdje žive. Ovako dok može – može, pa i zu visoku cijenu", zaključuje Milanka Babić Kovačević.