Talibani traže pomoć
23. novembar 2024Od kada su talibani došli na vlast u avgustu 2021. godine, Avganistan je u dubokoj humanitarnoj i ekonomskoj krizi. Zemlje koje su bile vojno uključene u Avganistanu imale su moralnu obavezu da pomognu obnovu zemlje na osnovu sporazuma iz Dohe, rekao je Šir Mohamed Abas Stanekzai 18. novembra u Kabulu.
Stanekzai je zamjenik talibanskog ministra spoljnih poslova za politička pitanja. On je pozvao Ujedinjene nacije i međunarodne nevladine organizacije da podrže Avganistan u vidu tehničke pomoći, inicijativa za ekonomski razvoj i poljoprivredne saradnje.
„Zahtjev za pomoć od 800 miliona dolara“
Talibani se nadaju da će dobiti veću podršku učešćem na međunarodnim forumima kao što je nedavna konferencija UN o klimi. Prema Grejmu Smitu, stručnjaku za Avganistan u Međunarodnoj kriznoj grupi, prije nego što su talibani došli na vlast, zemlja je imala pravo na oko 800 miliona dolara samo za klimu iz Zelenog klimatskog fonda (GCF), Globalnog fonda za životnu sredinu i Fonda za adaptaciju.
Sredstva su prvobitno bila namijenjena za projekte obnovljive energije i adaptacije na klimatske promjene. Sa dolaskom talibana na vlast, ostaje nejasno da li bi takvi projekti mogli biti sprovedeni u novim okolnostima.
Međunarodna zajednica i dalje ne priznaje avganistansku vladu koju predvode talibani. Jer, talibani nisu ispunili svoje obaveze prema Sporazumu iz Dohe iz 2020, posebno u vezi sa pravima žena.
Ugnjetavanje u ime islama
"Talibani tvrde da su predstavnici avganistanske kulture i religije.Ali u stvarnosti oni su mala grupa ljudi koji niti predstavljaju zemlju niti sve glasove u ovoj zemlji", rekla je dobitnica Nobelove nagrade za mir Malala Jusafzai u intervjuu za Dojče vele sredinom novembra. Malala, koju su talibani upucali u glavu sa 15 godina, od svog oporavka vodi kampanju za pravo na obrazovanje, posebno za djevojčice.
"Islam ne zabranjuje djevojci da uči. Islam ne zabranjuje ženi da radi", naglasila je Malala. Ona je pozvala muslimanske zemlje i vjerske vođe da zauzmu jasan stav protiv talibana.
Po dolasku na vlast u ljeto 2021. talibani su počeli sistematski da potiskuju žene i djevojke iz javnog života. Isključuju ih iz obrazovnih institucija i sa tržišta rada, a sloboda kretanja im je ozbiljno ograničena.
„Srećna sam kada mogu da radim i zarađujem. Više mi nije dozvoljeno da idem u školu", kaže Mehrsana, djevojka iz provincije Herat koja radi na farmi šafrana. A na farmi, na kojoj rade samo žene, smiju da rade samo jedan mjesec u godini. Stalni posao ili obuka ostaju im nedostižni.
Maloljetnice poput nje su među glavnim žrtvama katastrofalne ekonomske situacije. Humanitarna kriza se pogoršava svakog mjeseca. Neposredno pred početak zime, Savez društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca (IFRC) hitno je upozorio na posljedice akutne neuhranjenosti kod djece. „Razmjere neuhranjenosti u našoj zemlji su šokantne", rekao je Mohamed Nabi Burhan, generalni sekretar Avganistanskog Crvenog polumjeseca, u oktobru.
Avganistan je jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu i bio je u velikoj mjeri zavisan od novca za pomoć prije nego što su talibani došli na vlast. U 2020. bruto domaći proizvod (BDP) zemlje bio je skoro 20 milijardi dolara, od čega je skoro polovina dolazila od inostrane pomoći. Pod vlašću talibana, koji se drže svog položaja, trenutno nema poboljšanja životnih uslova za milione žena, djece i porodica.
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu