Sve više bolesnih vojnika Bundeswehra
29. januar 2019
"Služimo Njemačkoj" - tako glasi reklamni slogan kojim njemački Bundeswehr privlači mlade na regrutaciju ."Služim" bio je naslov jednog novinskog članka, objavljenog u listu "Die Welt" u kojem je jedna profesionalna vojnikinja napisala sve što joj leži na duši i što je frustrira. Nariman Hammouti-Reinke želi više priznanja za ono što ona i njeni drugovi vojnici rade. "Odakle dolazi ta grimasa na licu kada razgovor pređe na njemačke oružane snage? „Kao da je „šik" i kao da se pokazuje izvjesni intelektualni nivo kada se na oružane snage gleda sa potcjenjivanjem", kaže ova vojnikinja. A onda govori o uslovima, pod kojim se vojnici moraju boriti u stranim misijama: "To je dovoljan teret za svakog vojnika - nije neophodno da nas opterećuju loše opremljenim smještajem, neodgovarajućim uniformama, opremom i uređajima, koji nisu prikladni za zemlje u kojima su angažovani."
Manje misija, stalne bolesti
Zapravo, broj vojnika koji se vraćaju iz mirovnih misija s ratnim traumama je konstantan, mada se iz godine u godinu sve manje vojnika raspoređuje u inostranstvo. Dok je oko 8.000 njemačkih vojnika služilo u inostranstvu tokom 2010. godine, početkom ove godine bilo ih je 3.500. Mnogi vojnici su povučeni, posebno iz Afganistana, nakon završetka borbene misije 2014. godine. Glasnogovornik Ministarstva odbrane Frank Fähnrich izjavio je u ponedjeljak u Berlinu: "Nepodudarnost između opadanja broja vojnika na stranim ratištima i konstantnog broja oboljelih može se objasniti da se mnogi kasnije prijavljuju na liječenje. "Protekle godine 182 vojnika su dobila dijagnozu "post-traumatskog stresnog poremećaja", dvanaest više nego u 2017. godini. 2018. godine je ukupno 279 vojnika dijagnosticirano sa psihičkim oboljenjima, koja su rezultat učešća u mirovnim misijama. S druge strane, broj depresija se smanjuje.
Posttraumatski sindrom
Posttraumatski stres može doći polako, često nakon iskustva koje je izazvalo bolest. Na primjer kod vojnikinja ili vojnika koji su gledali kako im ginu drugovi ili koji su bili uključeni u oružane borbe. Oni tek kasnije dobijaju napade panike, izbjegavaju javnost, boluju od raznih strahova. Prije petnaest godina Bundeswehr se prvi put suočio s fenomenom post-traumatskog stresa. U to vrijeme, ozbiljnost misije Bundeswehra u Afganistanu bila je za njemačku vojsku novina, uključujući brigu o mentalnim oboljelima tokom i nakon angažmana na stranim ratištima. U međuvremenu, stručnjaci medicinske službe Bundeswehra su dobro upoznati sa tom temom, postoje anonimni obrasci koji se mogu popuniti, postoji posebna telefonska linija. Međutim i dalje nedostaju finansijska sredstva. Sredinom prošle godine, njemačka savezna vlada je objavila da je u psihijatrijskim odjeljenjima bolnica Bundeswehra popunjeno samo oko 76 posto radnih mjesta. Za bolničko liječenje planirano je 160 kreveta, a dostupno je svega 48. Nije ni čudo da vojnici češće traže pomoć izvan okvira Bundeswehra. U posljednjih osam godina, broj vojnika koji su se obratili civilnim liječnicima povećao se za pet puta.
Trauma je poput povrede ili ranjavanja
To je kritikovao poslanik Bundestaga Hans-Peter Bartels iz SPD-a, koji je zadužen za pitanja Bundeswehra: "Ovdje još uvijek ima nepopunjenih radnih mjesta. Ali sveukupno gledajući, stvari su postale mnogo bolje", rekao je Bartels. On je ukazao na još jedan kontekst: dugo vremena se duševna bolest nakon ratnih misija nije smatrala povredom, što je spriječilo mnoge vojnike, iz srama, da progovore. U međuvremenu, dodaje Bartels, bolest je kod mnogih oboljelih nakon dugog perioda patnje postala hronična. A onda je bilo upitno da li bi Bundeswehr mogao platiti odnosno vojniku priuštiti takav tretman.
Zu sve to dolazi i neobično loš imidž, koji vojnici još uvijek imaju u Njemačkoj. Profesionalna vojnikinja, Hammouti-Reinke, napisala je da bi i vojnici željeli biti cijenjeni za svoj posao i za sve što čine za dobrobit zajednice: "Posebno smo razočarani kad dođemo kući nakon poplave ili stranih misija. Jer, ne dobijemo nijednu lijepu riječ”.