Sve manje prostora za civilno društvo

„Svega tri posto svjetskog stanovništva ima sreću da živi u zemljama gdje civilno društvo ima punu slobodu da radi“, kaže Zilke Fajfer iz nevladine organizacije Hljeb za svijet (Brot für die Welt) koju je osnovala evangelistička crkva u Njemačkoj.

Prema novom „Atlasu civilnog društva“, koji izdaje ova organizacija, proizilazi da svega 240 miliona od osam milijardi ljudi živi u 42 zemlje gde je civilni angažman potpuno slobodan. U takve spadaju Njemačka, skandinavske zemlje, zemlje Beneluksa, Kanada.

Tu se radi o volonterima koji recimo pomažu izbeglicama, o nevladinom sektoru koji se bavi čitavim spektrom tema poput prava radnika, seksualnih manjina ili indigenih naroda, o malim građanskim medijima, ali i pravu na protest.

Srbija najgora u regionu

U drugoj kategoriji - onoj gdje vlasti katkad sužavaju prostor civilnom društvu – svrstano je 40 zemalja, recimo Hrvatska, BiH, Kosovo, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija, ali i zemlje poput Francuske, Španije, Australije i Japana.

- pročitajte još: Amnesty International: Godina iznevjerenih obećanja

Srbija je svrstana u treću kategoriju (47 država), gdje je civilno društvo opstruirano, jer je izloženo nadzoru, birokratskom šikaniranju ili javnim porugama. Ima nezavisnih medija, ali su izloženi pritiscima i ocrnjivani u javnosti, dok protesti mogu biti zabranjivani ili nasilno rasturani. U toj kategoriji su i recimo Mađarska, Sjedinjene Države i Ukrajina.

U četvrtoj kategoriji (44 države), gde se civilno društvo suzbija, svrstane su Turska, Rusija, Indija, Meksiko, dobar dio Afrike. Dok je civilno društvo potpuno zabranjeno u 23 zemlje poput Kine, Irana, Saudijske Arabije ili Egipta.

Veliko pogoršanje u Rusiji

Atlas civilnog društva potvrđuje trend koji su nedavno naznačile i druge organizacije poput Fondacije „Bertelsman“ i Ammnesti internešnala: demokracija u svijetu slabi, ljudska prava su sve manja.

- pročitajte još: Protesti u Sarajevu: Građanska a ne etnička BiH!

„Civilno društvo postoji svuda“, kaže Rupert Graf Štrahvic, osnivač Fondacije „Mecenata" iz Minhena. „Postoji i u Kini, a prema svemu što znamo čak i u zemlji poput Severne Koreje i naravno u Rusiji – ali pod sasvim različitim uslovima.“

U Rusiji se stanje pogoršalo od napada na Ukrajinu. „Ljudi koji izlaze na ulice bivaju masovno hapšeni, mediji se zatvaraju, o određenim stvarima uopće više ne smije izvještavati“, nabraja Zilke Fajfer. „Veoma bitni glasovi bili su prinuđeni da odu u inostranstvo.“

Jedna od njih je Angelina Davidova, novinarka i ekološka aktivistkinja koja je sada u Berlinu. „Mislim da smo bili nešto postigli, vidjeli smo da se društvo menjalo. Ali sada imam osećaj da je sve to uništeno dešavanjima u posljednjih mesec dana. Urušilo se mnogo toga što sam radila i vrijednosti za koje sam se borila“, kaže ona za DW.

Borba za informacije

U Atlasu civilnog društva posebno se ističe digitalizacija od koje je civilno društvo profitiralo. „Jedan od razloga za jak razvoj civilnog društva u posljednje tri decenije jeste mogućnost da se šire informacije bez posrednika, to jest čuvara kapije (Gatekeeper)“, kaže Graf Štrahvic.

- pročitajte još: Govor mržnje: civilno društvo se budi

Međutim, režimi raznih država preduzimaju mjere da ograniče slobodu koju je donijela digitalizacija. U Atlasu se naglašavaju drastične mjere poput gašenja interneta - kao prošle godine u Tanzaniji, par dana pre izbora. U Indiji je prošle godine više od sto puta gašen internet u raznim dijelovima zemlje.

Autori navode i primjer ruskih dezinformacija još prije početka rata u Ukrajini. Lažne vijesti su postale oružje, kažu, i to ugrožava pravo na informaciju kao jedno od osnovnih prava. „Kada se to pravo suzbija širenjem lažnih vijesti, onda puca jedan od temelja civilnog angažmana“, zaključuje Fajfer.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu