Susret koji nameće pitanja
5. februar 2019
"Posjeta minskom polju", osvanulo je na naslovnoj stranici atinskog lista Ta nea. Ili "Turska avantura", kako je to nazvao online portal In.Gr. Naime, u utorak se u Ankari ljevičarski premijer Grčke Aleksis Cipras sastaje s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom. Nakon toga putuje u Istanbul na razgovore sa pravoslavnim patrijarhom Bartolomejem I.
U decembru 2017. je sam Erdogan, kao prvi turski predsjednik nakon 65 godina, posjetio Atinu. Jesu li to jasni znaci pomirenja?
Glasnogovornik grčke vlade Dimitris Canakopulos polazi od te pretpostavke. "Obje strane će surađivati konstruktivno, kako bismo pronašli rješenje za naše bilateralne probleme", rekao je on na konferenciji za novinare u četvrtak (31.01.2019.).
Ne dijele svi ovaj optimizam. Angelos Sirigos, profesor evropskih studija na Univerzitetu Pandio u Atini, ne vidi konkretan povod za posjetu Ciprasa Turskoj. Važno je da Atina i Ankara održavaju komunikaciju, kaže Sirigos u intervjuu za DW. S druge strane: "Svako ko ide u posjetu isključivo radi održavanja komunikacije, rizikuje da bude suočen sa agendom koju diktira domaćin", upozorava ovaj politolog.
Teritorijalne pretenzije Turske u Egejskom moru
Grci se smatraju ugroženim teritorijalnim pretenzijama Turske u zoni Egejskog mora. Napetosti izaziva i položaj turske manjine u Trakiji, koja, kako smatraju Grci, nije turska već „muslimanska" – zato što je ne karakteriše etnička pripadnost. Ankara insistira da ova manjina direktno bira svog vjerskog vođu – muftiju.
Erdogan će se osvrnuti na to tokom Ciprasove posjete, smatra Sirigos. Međutim: "Atina ističe da muftija obavlja ne samo vjerske, već i sudske funkcije i stoga grčki Ustav ne dozvoljava da se on direktno bira".
Novi impulsi nakon rješavanja spora oko Makedonije?
Pa ipak, Cipras i Erdogan imaju jedan problem manje: Tursko ministarstvo inostranih poslova pozdravlja rješavanje spora sa Makedonijom. Prije nekoliko mjeseci Erdogan je upozorio Atinu da je Ankara "bratski povezana" sa Skopljem i da podržava "Makedoniju" u sporu oko imena.
Nakon toga su se u zemlji Helena počele kovati teorije zavjere: da su, navodno, Ankara i Skoplje dogovorili savez na uštrb Atine. A onda je Tsipras izazvao uzbuđenje rekavši da bi kompromis u sporu sa Makedonijom oko imena mogao dati novi zamah naporima za rješavanje kiparskog pitanja. Cipras je to saopštio u razgovorima s kiparskim predsjednikom Nikosom Anastasiadisom u utorak u Nikoziji.
Međutim, politolog Sirigos sumnja da će u Ankari doći do ozbiljnih razgovora. "Decenijama Atina zastupa poziciju, da se ne radi o pregovorima između Grčke i Turske, nego između Kipra i Turske. To tako i ostaje, sve i ako Republiku Kipar Turska ne priznaje", rekao je Sirigos.
Teroristi ili prijetnje građanima?
Nova tačka spora je problem sa osam turskih oficira, koji su pobjegli u Grčku 2016. nakon neuspjelog pokušaja državnog udara i tamo dobili azil. "Mi ćemo ih naći, vratiti u Tursku i predati turskom pravosuđu", zaprijetio je zamjenik turskog premijera Bekir Bozdag, 2018. godine. Erdogan traži izručenje oficira uz obrazloženje da su oni teroristi i da su suodgovorni za puč. Vrhovni sud Grčke je međutim odbio njihovu ekstradiciju.
Prema medijskim izvještajima Erdogan u utorak ponovno želi razmotriti to pitanje. Sa zabrinutošću se u Atini registruju nedavne odluke Vijeća za nacionalnu sigurnost u Turskoj: "Neprihvatljivo je da neke zemlje odbijaju izručenje prebjeglih članova terorističkih organizacija", kaže se u zaključku ovog Vijeća.
Energetski projekti ostaju na dnevnom redu
Nove tenzije, ali i šanse donose predstojeći energetski projekti na istoku Sredozemnog mora. Uglavnom se radi o eksploataciji gasa na obali Kipra. Američki koncern Noble Energy je prvi koji je tokom probnog iskopavanja naišao na gasna polja. Danas su tamo aktivni energetski giganti iz Francuske, Italije i SAD-a. U oblasti energetike poželjna je i saradnja između Grčke, Egipta i Kipra, pri čemu se Kipru pripisuje vodeća uloga.
Turska se tome protivi, jer ne priznaje Republiku Kipar i plaši se da bi prihode od gasa imali samo stanovnici grčkog ali ne i turskog dijela Kipra.
"Turska retorika ne smije se uvijek uzimati zdravo za gotovo", kaže Aleks Lagakos, suosnivač atinske Think-Tank organizacije "grčki Energ forum (GEF)". Bez obzira na sve, proizvodnja gasa južno od Kipra napreduje, kaže za DW ovaj stručnjak za energetska pitanja. Prepreke postoje u vodama, koje Turci smatraju svojom "Ekskluzivnom ekonomskom zonom (EEZ)".
Lagakos također ukazuje da postoje i dobre vijesti: "Nedavno je jednoj grčkoj privatnoj kompaniji prvi put uspjelo da izdejstvuje sporazum o direktnoj isporuci gasa iz Turske", kaže on. Na tome se može graditi dalja saradnja. Konačno, Grčka i Turska su se približile naftovodom kod Alekssandropulosa. "Sada se radi o tome da iskoriste sav potencijal za saradnju u oblasti energetike", zaključuje ekspert za energetska pitanje Aleks Lagakos .