Superbogati postaju sve bogatiji

Uoči početka Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, organizacija Oxfam je saopćila da je prošle godine u svijetu bilo 204 nova milijardera. Oxfam je saopćio da uz to raste i bogatstvo superbogatih: njihovo je ukupno bogatstvo poraslo s 13 biliona američkih dolara na 15 triliona američkih dolara u 2024. godini u roku od jedne godine. Nasuprot tome, 733 milijuna ljudi nema dovoljno hrane - oko 152 milijuna više nego 2019. 

U studiji Oxfama "Takers not Makers” trenutno u svijetu postoji 2769 milijardera. Njihova ukupna imovina, navedeno je u studiji, rasla je tri puta brže u 2024. nego u prethodnoj godini. Bogatstvo deset najbogatijih milijardera raslo je u prosjeku za 100 miliona dolara dnevno. Nasuprot tome, broj ljudi koji žive ispod proširene granice siromaštva, koju je utvrdila Svjetska banka, a koja iznosi 6,85 dolara dnevno, stagnira od 1990. godine i iznosi gotovo 3,6 milijardi, stoji u studiji Oxfama. 

U Njemačkoj ima 130 milijardera

U Njemačkoj je ukupno bogatstvo superbogatih poraslo za 26,8 milijardi američkih dolara u 2024. godini na 625,4 milijarde američkih dolara. Zabilježeno je još devet novih milijardera, čime je njihov ukupan broj porastao na 130. Njemačka time sada ima najviše milijardera nakon SAD-a, Kine i Indije. Oxfam je također izračunao da njemački milijarderi imaju natprosječne koristi od nasljedstva. Dok 36 posto bogatstva milijardera u svijetu dolazi od nasljedstva, u ovoj zemlji ta brojka iznosi čak 71 posto.

U isto vrijeme, siromaštvo je naglo poraslo posljednjih godina i mnogi ljudi ne mogu održati svoj uobičajeni životni standard. "Ova ekstremna nejednakost uvelike je uzrokovana nepravednom poreznom politikom", objasnio je glasnogovornik Oxfama Manuel Schmitt. “Superbogati često plaćaju manje poreza i doprinosa od obitelji srednje klase", kaže on.

Oxfam: Sve veći jaz prijetnja demokratskim društvima

Prema navodima autora studije, bogati su veliki dobitnici kriznih godina. Sa stajališta ove humanitarne organizacije, rastući jaz ima posljedice za globalnu zajednicu, ali i za nacionalna društva. Jer superbogati su se ciljano pobrinuli za to da nepravedne strukture ostanu stabilne. "Ekonomski jake zemlje na globalnom sjeveru nastavljaju postavljati pravila od kojih superbogati i njihove korporacije imaju koristi", stoji u izvještaju. To je, kako se ističe, još uvijek posljedica kolonijalizma. 

Izvršni direktor njemačkog Oxfama, Serap Altinisik, upozorava na negativne posljedice za demokratije: "Jer bogatstvo ide ruku pod ruku s političkom moći. To vidimo danas na inauguraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa: predsjednika milijardera kojeg podržava najbogatiji čovjek u svijet, Elon Musk." Altinisik kritizira: "Rast bogatstva superbogatih je neograničen, dok jedva da ima ikakvog napretka u borbi protiv siromaštva."

Američki tehnološki poduzetnici na čelu

Izvještaj se temelji na podacima časopisa Forbes. „Čak i kad bi preko noći izgubili 99 posto svog bogatstva, i dalje bi bili milijarderi", rekla je organizacija za pomoć i razvoj. Na takozvanoj Forbesovoj listi nalaze se i američki tehnološki poduzetnici Jeff Bezos (Amazon), Mark Zuckerberg (Meta), Larry Ellison (Oracle), Bill Gates i Steve Ballmer (obojica Microsoft) te Larry Page (Google). Najbogatiji Nijemac je hamburški logistički poduzetnik Klaus-Michael Kühne.

Vjeruje se da superbogati također imaju sve veći utjecaj na porezno zakonodavstvo. Primjerice, u smanjenju poreza na dobit, neadekvatnom oporezivanju kapitalnih dobitaka, oslobađanju od poreza na nasljedstvo i ukidanju poreza na bogatstvo. "Između 1990. i 2017.godine broj zemalja s porezom na dodanu vrijednost utrostručio se s 50 na više od 150, dok je broj zemalja s porezom na neto bogatstvo pao s dvanaest na četiri", stoji u studiji Oxfama.

tagesschau

 

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu