Institut Pew: nisu sve zemlje sumnjičave prema Putinu

Rusiju i njezinog predsjednika Vladimira Putina negativno se ocjenjuje u cijelom svijetu nakon napada na Ukrajinu. To je pokazalo jedno istraživanje Instituta Pew Research provedeno između veljače i svibnja 2023. u 24 zemlje. Ali, prema tom istraživanju ima i zemalja u kojima ruskog predsjednika i njegovu zemlju i dalje pozitivno ocjenjuju, djelomice od početka rata i bolje nego ranije.

U svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem prosječno se 82 posto ljudi izjasnilo negativno, 15 posto pozitivno o Putinu. Najveće nepovjerenje prema njemu vlada u Poljskoj i Švedskoj, 98 posto njih nemaju povjerenja u Putina. Njemačka je nešto iza njih, ovdje još uvijek 8 posto ispitanika smatra da Putin čini ispravnu stvar s obzirom na svjetsku politiku.

Na drugom kraju ljestvice je Indija u kojoj šest od deset ispitanika pozitivno gleda na Rusiju i Putina. U Indiji i Indoneziji je taj postotak još porastao od posljednjeg ispitivanja 2019. godine, u Indiji za 17 posto na 57 posto. Javno mnijenje nije slabo za Rusiju i Putina ni u Keniji i Nigeriji gdje ih oko 40 posto ljudi ocjenjuje pozitivno.

Mišljenje o ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom je vrlo raznoliko. U njega u svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem ima povjerenja prosječno 51 posto ispitanika, dok 39 posto nema povjerenja. Ali, njegove vrijednosti jako osciliraju od zemlje do zemlje. U Švedskoj mu vjeruje 86 posto ispitanika, u Mađarskojsamo 11 posto. Čak i u članicama NATO-a Grčkoj i Italiji manje od polovice ispitanika ima povjerenja u Zelenskog, pri čemu ga mlađi ispitanici (18 do 39 godina) kritičnije gledaju nego oni stariji (od 40 na više).  

Neki bi unatoč ratu htjeli ruski plin i naftu

U 11 europskih zemalja i u Indiji (gdje je pristup ruskoj nafti važna tema) postavljeno je pitanje, je li važnije ostati tvrd prema Rusiji ili zadržati kupovinu ruskog plina i nafte. Ukupno je 66 posto ispitanika smatralo ispravnim ostati tvrd prema Rusiji, za 29 posto je važnije dobivati ruske energente. Najjači zagovornici tvrdog kursa prema Rusiji su u Švedskoj i Poljskoj gdje to zagovara oko 90 posto ispitanika. Nasuprot tomu u Mađarskoj i Indiji smatraju važnijim isporuke ruskih energenata, a samo oko dvadeset posto je za tvrdi kurs. Slično je i u Grčkoj. 

S obzirom na stranačku pripadnost pristaše desno-populističkih stranaka su sklonije zagovaranju isporuka ruskih energenata. U Njemačkoj, primjerice, tako misli šest od deset pristaša Alternative za Njemačku (AfD). Među pristašama drugih stranaka tako razmišlja samo oko 20 posto ispitanika.

Načelno se može vidjeti da ljudi koje privlače desno-populističke stranke imaju više povjerenja u Putina nego ljudi skloni ljevici. To vrijedi i za stranku Fidesz mađarskog predsjednika Viktora Orbana, Nacionalno okupljanje Marine le Pen u Francuskoj kao i za AfD u Njemačkoj.

U Poljskoj jaka potpora NATO-u

NATO, koji Ukrajini isporučuje oružje i obučava ukrajinske vojnike, nakon više godina gubljenja povjerenja sad uživa veće povjerenje, primjerice u Poljskoj, ali i Grčkoj. Nasuprot tomu Mađari i Amerikanci vide NATO negativnije nego prije godinu dana, pokazala je ova studija Instituta Pew. Najpozitivnije ocjenjuju NATO u Poljskoj, 93 posto, najmanje pozitivno u Grčkoj, samo još 40 posto. Poljska je jedna od onih zemalja u kojoj se ljudi najviše osjećaju ugroženi od Rusije.

Ispitanici na političkoj desnici načelno gledaju NATO pozitivnije nego ispitanici na političkoj ljevici. Obrnuto je u SAD-u. Tamo pristaše Demokrata predsjednika Bidena znatno pozitivnije ocjenjuju NATO (76 posto) nego pristaše Republikanaca (49 posto). 

Slabo povjerenje u Bidena, Macrona i Scholza

Ispitivanje je obuhvatilo i povjerenje u političare koji su najviše u središtu pozornosti u vezi s ratom u Ukrajini (uz Putina i Zelenskog tu su i američki predsjednik Biden, francuski predsjednik Macron i njemački kancelar Scholz). Tu je vidljivo da u Putina nema povjerenja velika većina.

Ali, ni povjerenje u druge političare nije sjajno. 54 posto ispitanika u svim zemljama obuhvaćenim ispitivanjem ima povjerenja u američkog predsjednika Bidena, 50 posto u francuskog predsjednika Macrona, 49 posto u njemačkoga saveznog kancelara Scholza. Povjerenje u Macrona i Scholza opalo je od 2022., osobito u članicama NATO-a.

Biden uživa veliko povjerenje osobito u Africi i Latinskoj Americi, ali i u Poljskoj, Izraelu i Indiji. Macrona osobito cijene u Njemačkoj i Grčkoj, Scholz uživa povjerenje u Nizozemskoj, nešto manje u Francuskoj i Italiji, dok u Mađarskoj ni jedan od pet navedenih političara ne uživa osobito veliko povjerenje. Indonezija je jedina zemlja obuhvaćena istraživanjem u kojoj relativna većina ima više povjerenja u Putina nego i u jednog drugog od navedenih političara.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu