1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nejednakost u Njemačkoj raste, povjerenje pada

Jasmina Rose Izvor: ARD-Tagesschau
10. novembar 2024

Nejednakost u prihodima među građanima Njemačke postaje sve veća – to pokazuje studija fondacije Hans-Böckler. Posljedice su drastične: strah od ekonomskog sunovrata raste, a povjerenje u institucije države pada.

https://p.dw.com/p/4mcFa
Čovjek pognute glave sa zimskom kapom sjedi na ulici pokriven dekom, pored njega kesa sa odjećom
Beskućnik na ulici u bogatom Düsseldorfu (18.03.2024)Foto: Michael Gstettenbauer/IMAGO

Studija fondacije Hans-Böckler pokazuje kako brige za budućnost i egzistencijalni strahovi među ljudima u Njemačkoj rastu. Analiza fondacije Hans-Böckler bliske sindikatima pokazuje da je to uglavnom rezultat rastuće nejednakosti u prihodima i sve većeg siromaštva. Također, udio ljudi koji žive u siromaštvu je na najvišem nivou, navodi se u Izvještaju o raspodjeli Ekonomskog i naučno-socijalnog instituta (WSI). Posljednjih godina ekonomska situacija dodatno se pogoršala zbog korona-krize i visoke inflacije.

Čovjek, koji živi na ulici, gura po snijegu kolica iz supermarketa u koja je natrpao sve što ima
Sve više ljudi s niskim primanjima u Njemačkoj muči strah od egzistencijalnog sunovrataFoto: Florian Gaertner/photothek/IMAGO

Izvještaj o raspodjeli redovno objavljuje Ekonomski i naučno-socijalni institut (WSI), koji je dio fondacije Hans-Böckler. Ova neprofitna fondacija predstavlja istraživačku instituciju Njemačkog saveza sindikata (DGB). Za socio-ekonomski panel (SOEP) svake godine se vode intervjui sa članovima oko 13.000 domaćinstava. Trenutni izvještaj obuhvata period do 2022. godine, pri čemu se podaci o prihodima odnose na 2021. godinu. Prema WSI, noviji podaci još nisu objavljeni.

Pokazatelj nejednakosti raste

Tzv. gini-koeficijent - indikator nejednakosti je između 2010. i 2021. godine, prema izvještaju, porastao sa 0,282 na najvišu vrijednost od 0,31. Za analizu su korišteni godišnje prikupljeni podaci o prihodima iz Socio-ekonomskog panela (SOEP) za 2021. godinu. Te godine je 17,8 posto ljudi u Njemačkoj živjelo u siromaštvu, dok ih je 2010. bilo 14,2 posto. Studija također pokazuje da je prošle godine znatno više od 50 posto ljudi sa donje polovine ljestvice po visini prihoda strahovalo da neće moći zadržati svoj životni standard.

Njemačka: borba penzionera za preživljavanje

Autori izvještaja upozoravaju na opasnost od sindroma začaranog kruga: nedostatak blagostanja i nesigurnost mogu dovesti do toga da sve više ljudi odustane od participacije u političkom sistemu. Manje od polovine siromašnih i ljudi s nesigurnim prihodima smatra da demokratija u Njemačkoj u velikoj mjeri funkcioniše dobro. Međutim, oko petina njih ima malo povjerenja u pravosudni sistem. Oni smatraju da nemaju mogućnost da ukažu na svoje probleme. "Podaci pokazuju da je Njemačka u krizi participcije (podrška države roditeljima, djeci i beskućnicima, pomoć u rješavanju zdravstveno-pedagoških problema i životnog planiranja, pomoć osobama sa posebnim potrebama itd.), kao i da se ta kriza pogoršala posljednjih godina", kaže istraživačica WSI Dorothee Spannagel. Zbog toga se dio ljudi "relativno jasno udaljava i distancira od političkog sistema".

20 posto izjavljuje da neće glasati

Već sada više od trećine ljudi s niskim životnim prihodima i onih koji žive u siromaštvu smatraju da "vladajuće stranke varaju narod". Gotovo 20 posto izjavilo je da neće glasati na narednim izborima za Bundestag. S druge strane, kod populacije sa višim prihodima taj udio iznosi samo 11 posto. Autori izvještaja ističu da "odgovorna politika" ne bi trebala dozvoliti da različite društvene grupe budu tako suprotstavljene i da među njima postoiji toliki jaz.

Čovjek spava na klupi u vreći za spavanje, ispod klupe kese
Odgovorna politika morala bi raditi na uklanjanju nejednakosti u društvu, smatraju autori studije, koju je napravila fondacija Hans-BöcklerFoto: Bernd Elmenthaler/IMAGO

Autori zato pozivaju na poboljšanja i donošenje odgovarajućih mjera u različitim oblastima. To uključuje kolektivne ugovore, državne penzije i poboljšanje infrastrukture: saobraćajne i energetske mreže, obrazovnog i zdravstvenog sistema. Finansiranje tih mjera bi, prema autorima studije, omogućila ne samo reforma kočnice zaduživanja već i efikasnije oporezivanje super bogatih građana sa velikim imetkom.

Za ovo istraživanje je 2020. i 2023. godine anketirano više od 4.000 osoba. Siromašnim se smatraju oni čiji je neto prihod manji od 60 posto prosječne vrijednosti prihoda. Za jednočlano domaćinstvo granica siromaštva je maksimalno 1.350 eura mjesečno, dok za četvoročlano domaćinstvo s dvoje djece mlađe od 14 godina ona iznosi 2.830 eura.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu