Strah od vojne eskalacije

Ukrajinski parlament bi mogao da proglasi ratno stanje na narednih 60 dana – barem je takva poruka otišla sa krizne sjednice nacionalnog Savjeta bezbjednosti kojim je u noći sa nedjelje na ponedjeljak predsjedavao predsjednik Petro Porošenko.

On je naglasio da eventualno uvođenje ratnog stanja ne znači da Ukrajina planira ofanzivne akcije već da se radi „isključivo o zaštiti naše teritorije i bezbjednosti naših građana". Dodao je da se time ništa neće promijeniti na liniji fronta u istočnoj Ukrajini.

Porošenko je takođe stavio prvi poziv rezervnog sastava vojske u stanje pripravnosti, ali je dodao da to ne znači mobilizaciju, bar ne u ovom trenutku.

Drugi ukrajinski političari bili su oštriji u tonu. „Ovo nije samo napad na nas, već izazov za cijeli civilizovani svijet. Ovo je rat sa Ruskom Federacijom u našoj zemlji i šire od toga", napisao je šef diplomatije Pavel Klimkin na Tviteru. On je za njemački tabloid Bild dešavanja od nedjelje nazvao „aktom agresije protiv Ukrajine u neutralnim vodama Crnog mora".

Ruska mornarica je u nedjelju silom zaustavila ukrajinske brodove u Kerčkom moreuzu koji spaja Crno i Azovsko more. Najprije je oštećen ukrajinski vojni teretni brod, da bi potom bila zaplijenjena još tri broda uz otvaranje paljbe. Prema izvještaju ukrajinskih medija, ranjeno je šest ukrajinskih vojnika.

Ruska tajna služba FSB saopštila je da su ukrajinski brodovi bili ilegalno u ruskim vodama te da nisu htjeli da se zaustave kada im je tako naređeno. Prema dogovoru Moskve i Kijeva, ukrajinska strana bi trebalo da prijavi prolazak brodova što se, kako tvrdi FSB, ovaj put nije desilo.

Putin i Porošenko u borbi za rejting?

Kerčki moreuz se nalazi između ruskog kopna i anektiranog poluostrva Krim i predstavlja jedini vodeni put kojim ukrajinski brodovi mogu da stignu iz Odese u Marijupolj.

Azovsko more je prethodnih mjeseci bilo poprište brojnih incidenata u kojima su obje strane oduzimale ribarske brodove. Na to more izlazi i istok Ukrajine koji kontrolišu proruski separatisti te je stoga Marijupolj postao još značajniji za Kijev, kao najistočnija luka pod njegovom kontrolom. U posljednje vrijeme ukrajinska mornarica pokušava da pojača prisustvo oko Marijupolja.

„U Ukrajini su za nekoliko mjeseci predsjednički izbori. Rejting predsjednika Porošenka je vrlo loš“, analizira Ina Ruk, moskovska dopisnica njemačkog javnog servisa ARD. „Sa druge strane je u Rusiji prema anketama podrška Putinu drastično opala i ne bi bilo prvi put da se jedan konflikt iskoristi kako bi se sopstvena popularnost podigla."

U nedjelju uveče su desetine demonstranata u Kijevu djelimično nasilno protestovale ispred ruske ambasade. Jake snage policije obezbjeđivale su zgradu. Nedaleko je zapaljen jedan automobil sa ruskim diplomatskim registarskim oznakama. Ispred ruskog konzulata u Lavovu su nezadovoljnici zapalili automobilske gume.

NATO je pozvao na smirivanje tenzija i saopštio da prati razvoj u moreuzu i Azovskom moru. Zapadna vojna alijansa je saopštila da bez izuzetka podržava teritorijalni integritet Ukrajine i pozvala Rusiju da u „skladu sa međunarodnim pravom" omogući ukrajinskim brodovima nesmetani prolaz. Slična poruka stigla je i iz Evropske unije.

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija hitno se sastaje u ponedjeljak popodne po srednjeevropskom vremenu. Prema diplomatskim izvorima, sjednicu su tražile i Rusija i Ukrajina.

nr (dw, rtr, dpa, afp)

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android