Strah od Rusa jača vojsku Estonije

Poslednji put kad su su Alo Loke i njegovi prijatelji sa fakulteta bili na kafi, pričali su isključivo o aneksiji Krima od strane Rusije i ruskoj invaziji u istočnoj Ukrajini. "Šta bi mi uradili da se to dogodi nama u Estoniji", pitao se Loke, koji radi za nacionalnu operu Estonije. "Ne možemo da sjedimo skrštenih ruku!" Lokeovi prijatelji su mu spremno odgovorili: prijavi se u dobrovoljačku vojsku Estonije.

Kaitseliit, Savez odbrane je osnovan 1918. godine, poslije nezavisnosti od Rusije. Rasformiran je 1940. godine okupacijom Sovjetske vojske. Ponovno je pokrenut 1991. godine poslije sticanja nezavisnosti. Sadašnji talas dobrovoljaca je najjači od tada.

Estonija ima 1,3 miliona stanovnika i samo 3800 profesionalnih vojnika. Ima još oko 14.500 dobrovoljaca – za slučaj ustanka ili rata. Tu je još 140 dobrovoljnih pripadnika Sajber Vojske Estonije, koji su pod nadležnošću Ministarstva odbrana.

"Šta mogu da uradim za svoju zemlju?"

30 - godišnji Loke i još oko 1.000 Estonaca se ove godine prijavilo u Savez odbrane. Broj regruta je udvostručen u odnosu na prethodnu godinu. I susjedne države bilježe veliki porast u svojim dobrovoljnim vojnim institucijama - Litvanija, Letonija i Poljska. "Situacija u Ukrajini je to izazvala", kaže komandant Melis Kili. "Mi Estonci smo veoma miroljubivi ili čak pacifisti, ali sad se ljudi pitaju: 'Šta mogu da učinim za svoju zemlju?'“

Estonija ne prati samo operacije u Ukrajini. Moskva je u više navrata povrijedila estonski vazdušni prostor i pomorske granice baltičkih država. NATO prvi put razmišlja o velikim manevrima u regionu. Međutim, baltičke države više su za trajno prisustvo NATO-a na njihovom tlu. Ali, i njihovi građani žele nešto da doprinesu.

"Zemlje Zapadne Evrope toliko dugo žive u miru i bezbjednosti da mladi ljudi zaboravljaju pravu vrijednost demokratije, bezbjednosti i mira", kaže Martin Hurt iz Međunarodnog centra za studije odbrane u Talinu. "Narodi u Poljskoj i baltičkim državama su zabrinuti za svoju bezbjednost i žele da daju svoj doprinos."

Pitanje časti

Među regrutima ima raznih: od onih koji su tek završili školu, pa sve do onih koji su se u ruskoj vojsci borili u Avganistanu. Profesor Linar Remi objašnjava ovaj osjećaj građanske dužnosti istorijom Estonca: "Naša nezavisnost je i dalje veoma krhka i ranjiva, ali veoma važna za Estoniju."
"Velika je čast biti dio odbrane", kaže je Raivo Tam, TV legenda u Estoniji. "Prijetnja sa istoka je uvijek tu – to ne mogu da zaboravim“, kaže Tam. “Naša istorija je nažalost pokazala da moramo biti spremni", kaže Andres Letmets, predsjednik Društva za psihijatriju u Estoniji koji je nedavno pristupio Savezu odbrane - sa 50 godina.

Rat u glavama

Estonci sa zabrinutošću prate raspoloženje među građanima ruskog porijekla, koji čine oko trećinu stanovništva, kao na primjer u Narvi, trećem po veličini gradu u Estoniji, direktno na ruskoj granici. "Svi znamo: da policajac Estonije ubije građanina ruskog porijekla, Putin bi se umiješao i rekao, 'Moramo da pomognemo našim sunarodnicima' " plaši se 22 -godišnjeg Mati Sild. "U ovom trenutku, rat počinje u medijima i mislima ljudi.“

Sild se 2007. godine kao učenik pridružio Savezu odbrane. Povod je bio: pobuna u Talinu nakon što je estonska vlada htjela da sruši jedan spomenik sovjetskom vojniku u centru grada. On je vidio kako su ruski demonstranti bacali kamenje na policiju i palili prodavnice. Ali, on je takođe vidio kako su pripadnici Saveza odbrane bili spremni da pomognu policiji. Kaže da bi volio da je mogao da bude sa njima. Kada je Rusija umarširala na Krim, svega se sjetio. "Ako se nešto ovdje dogodi, hoću da sam spreman", kaže student biotehnologije. "Hoću da znam da baratom oružjem i da ne moram da bježim na Zapad."