Stoltenberg: Rat u Ukrajini prazni magacine municije

Dok ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponavlja zahtjeve da se njegovoj zemlji isporuče i borbeni avioni sa Zapada, države NATO očito imaju problem da dostave i dovoljno municije.

„Rat u Ukrajini guta enormne količine municije i prazni magacine saveznika“, rekao je u ponedjeljak, dan prije današnjeg samita NATO-a, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg. „Trenutna potreba je višestruko veća od brzine kojom proizvodimo. To stavlja našu namjensku industriju pod stres.“

Ukrajinska vojska dnevno ispali šest do sedam hiljada granata, naveo je Stoltenberg. Trenutno se krupni kalibar kod proizvođača čeka u prosjeku 28 meseci – prije rata je to bilo 12 mjeseci.

„Današnje porudžbine biće isporučene tek za dvije i po godine“, upozorio je Stoltenberg.

Djeluje da je ova tema došla na vrh agende pred dvodnevni sastanak NATO, koji je u utorak (14.2.2023.) počeo u Briselu. Mnogi stručnjaci očekuju daleko masovniju proizvodnju municije.

Kako je rekao Stoltenberg, u toku je logistička trka da se Ukrajincima na vrijeme prebaci dovoljno municije, goriva i rezervnih delova. „Brzina spašava živote“, ocijenio je on.

Naveo je da je ruska proljećna ofanziva zapravo već počela. „Zato moramo dati Ukrajini sve što joj treba da pobijedi i dostigne pravedni i održivi mir“, dodao je on.

Privatnici čekaju porudžbine

Kako kaže Bruno Lete, stručnjak za odbranu iz Njemačkog Maršalovog fonda, evropske države poput mjesečara idu u katastrofu što se tiče opskrbe vojske.

„Namjenska industrija još uvijek proizvodi kao u mirnodopska vremena. Evropske vlade velikim porudžbinama moraju da zahuktaju namjensku industriju. To neće trajati par mjeseci, nego prije godinu dana“, rekao je on u razgovoru za Virtšaftsvohe.

Lete je dodao da sam rat nije i neće natjerati namjensku industriju da proizvodi više – jer, privatnici čekaju na konkretnu porudžbinu. „Trenutno ne vidimo strateške promjene u potražnji od strane država.“

Više para za odbranu?

U vezi sa tim, tema samita NATO trebalo bi da bude i eventualno povećanje izdataka za vojsku. Trenutno svaka članica treba da izdvoji barem 2 odsto BDP-a za odbranu, a govorka se da bi novi cilj moglo da bude 2,5 ili 3 odsto. To neće proći bez otpora, jer i današnji cilj mnoge članice ne ispunjavaju.

Osim toga, očekuje se da se priča o isporuci aviona Ukrajini, mada neće biti nikakve odluke o tome.

Na marginama samita NATO će se govoriti i o nasljedniku Norvežanina Stoltenberga na čelu NATO. Njemu mandat ističe krajem godine. Pominju se imena britanskog ministra odbrane Bena Valasa i estonske premijerke Kaje Kalas.

nr (dpa, wiwo, ard)

 Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu