1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sredozemno more: spasioci u nevolji

28. juni 2018

Nijedna sredozemna zemlja po mogućnosti ne želi spašene migrante pustiti da uplove u njezine luke. Za humanitarne organizacije je to veliki problem.

https://p.dw.com/p/30PiS
Rettungsschiff Seefuchs
Foto: picture-alliance/dpa/sea-eye.org

Sve češće odbijanje da se spasilačkim brodovima dozvoli da uplove u europske luke dovodi do bijesa dobrovoljne pomagače i crkve. Talijanski, francuski, španjolski i malteški političari se svađaju oko toga, tko mora primiti brodove sa spašenim izbjeglicama u Sredozemnom moru.

Iako je Malta na koncu prihvatila da primi njemački brod "Lifeline" s više od 200 spašenih migranata na njemu, tome je prethodila agonija koja je trajala danima. Brod je danima plutao Sredozemnim morem čekajući da ga neka od tih zemalja primi.

Iako bi se mogao steći dojam da je Italija svoje djelovanje pooštrila otkad su populisti na vlasti, činjenica je da je ta zemlja već u siječnju/januaru ove godine odustala od obaveze da primi sve izbjeglice, potražitelje azila ili migrante koji su spašeni u vodama između Italije i Libije primi. Jer, mandatom nove EU granične operacije "Themis" se takva jedna obaveza više ne predviđa. A novi desno orijentirani ministar unutarnjih poslova Italije Matteo Salvini tu politiku sada rabijatno i primjenjuje. Ljude na tim dijelom privatnim spasilačkim brodovima je on nazvao "mesom" i "tovarom". "Mi smo gospodari u našoj vlastitoj kući", napisao je Salvini na Twitteru i upozorio da su prošla "dobra vremena za izbjegličke organizacije".

Flüchtlingsinitiative Sea Eye - Michael Buschheuer
Michael BuschheuerFoto: picture alliance/dpa/dpa-Zentralbild/S. Sauer

Za Michaela Buschheuera, osnivača organizacije za spašavanje Sea-Eye iz Regensburga, ti Salvijinevi ispadi nisu iznenadni. "Od ožujka 2017. godine su se sve europske vlade razvile u tom smjeru da se latentno bore protiv nevladinih organizacija. Ovo je sada samo forsirani nastavak tog razvoja", navodi Buschheuer u izjavi za Deutsche Welle. U Italiji su se vršile istrage protiv pomagača, jer su navodno surađivali s krijumčarima iz Libije. No, te istrage su prekinute zbog nedostatka dokaza.

Talijanska mornarica spašava najviše izbjeglica

Dosad je spašavanje i raspodjelu brodolomaca u Sredozemlju koordinirala centrala za spašavanje stradalih na moru u sastavu talijanske ratne mornarice. Oni su u suradnji s EU-misijama "Themis" i "Sophia" spasili više od polovice svih brodolomaca. "U tom smislu ne radimo ništa drugo od onoga što čine europski ili američki brodovi a to je spašavanje brodolomaca. Te stalne optužbe i blokade nas teško pogađaju", naglašava Buschheuer. U okviru EU-misije koja bi trebala pomoći talijanskoj obalnoj straži sudjeluje 15 zemalja EU-a. Zbog toga je optužba talijanskog ministra Salvinija, kako su Italiju ostavili samu s tim problemom, ne stoji.

Hafen von La Valetta Malta
Utvrda Europa? Na fotografiji: glavni grad Malte - VallettaFoto: Fotolia/schneiderpics

Zasad talijanski ministar obrane Danilo Toninelli opovrgava Salvinijeve najave zatvaranja luka. Dosad nije došlo ni do kakvog upravnog postupka na osnovu kojeg bi se zatvorila jedna luka, to je moguće samo u slučaju zarazne bolesti na jednom brodu ili opasnosti od terorizma, napominje Toninelli.

I sjeverna Afrika se treba pozabaviti problemom izbjeglica

"Postoji obaveza spašavanja na otvorenom moru", pojasnio je za DW Stefan Talom, bonnski profesor za morsko pravo. "No, ono što se kasnije dogodi, nije tako jasno regulirano." Pravno je, dodaje, regulirano samo to da ti ljudi budu odvedeni na "sigurno mjesto". "Italija nije prva zemlja koja zatvara svoje luke, već posljednja", kazao je osnivač organizacije za spašavanje Sea-Eye Michael Buschheuer. Druge sredozemne zemlje, prema njegovim riječima, već godinama drže svoje luke zatvorenima za brodove za spašavanje. "Mi ćemo i od zemalja poput Egipta ili Tunisa također očekivati da i one prihvate izbjeglice, preuzmu aktivno spašavanje i ljude na odgovarajući način opskrbe da ne moraju strahovati za svoje živote."

Libyen Matteo Salvini und Ahmed Maiteeq in Tripolis
Italija već surađuje s Libijom kad je u pitanju smanjenje broja migranata, na fotografiji: Matteo Salvini i libijski vicepremijer Ahmed Maiteeq (Spezialbild) Foto: Imago/Xinhua

Političari EU-a su na svojim najnovijim sastancima razgovarali i o tome da se radi na tome da se izbjeglice odvrati od toga da se uopće usude krenuti na taj opasan morski put. Pojedine zemlje čak rade na tome da se migrante na obalama sjeverne Afrike odvrati od njihovog nauma. Italija je tako s libijskim vlastima, a izgleda i s vođama paravojski dogovorila da oni što je moguće više migranata zadrži na svojim obalama, a zauzvrat Italija za to plaća novac. Usto dolazi da Europska unija naoružava libijsku obalnu stražu.

Te mjere djeluju, kako navodi UN-ova Međunarodna organizacija za migracije (IOM). Broj izbjeglica koje su u tekućoj godini preko Sredozemnog mora dospjele do Italije se u prvih šest mjeseci smanjio na 16.500. U prvih šest mjeseci prošle godine ih je još bilo 73.000. Istovremeno je porastao broj ljudi, koji iz Afrike morskim putem dolaze u Španjolsku. Najmanje 635 osoba se ove godine utopilo na ruti između Italije i Libije. Dosad je, prema međunarodnim dogovorima, Italija bila odgovorna za spašavanje ljudi koji su doživjeli brodolom u velikom morskom području između vlastite obale i Libije. No, to bi se sada trebalo promijeniti, može se čuti iz talijanskih vladinih krugova. Libija bi trebala preuzeti jedan dio odgovornosti, organizirati spašavanje i spašene ljude vratiti u Libiju.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android