1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Srbija: Nećemo žrtvovati našu prirodu za vašu zelenu savjest

9. mart 2022

Srpski aktivisti za zaštitu životne sredine pobijedili su u borbi protiv otvaranja rudnika litijuma, ali zapadnoevropski proizvođači baterija ne popuštaju, piše švajcarski list „Noje cirher cajtung“.

https://p.dw.com/p/48Eph
Serbien das Dorf Gornje Nedeljice
Foto: Jelena Djukic Pejic/DW

Nijedan veliki projekat u novije vrijeme nije toliko mobilisao ljude u Srbiji kao planirani rudnik litijuma, piše švajcarski list Noje cirher cajtung: „Krajem prošle godine, tokom više vikenda, u čitavoj Srbiji protestovalo je više hiljada ljudi. Protestnih šetnji bilo je u Beogradu i drugim gradovima, autoputevi su bili blokirani. Na kraju je vlada populističkog predsjednika Aleksandra Vučića popustila. Iz više razloga.“

-pročitajte još: Gornje Nedeljice: Ljudi spremni za borbu sa buldožerima

Najočigledniji razlog su, ocjenjuje švajcarski list, predstojeći izbori 3. aprila. „Malo ko sumnja u to da Vučić i njegova Srpska napredna stranka (SNS) neće ponovo ostvariti pobjedu na nacionalnom nivou. Autoritarni režim dominira javnim prostorom i ima podršku većine medijskih kuća. Opozicija je slaba i nejedinstvena. Na prošlim parlamentarnim izborima prije dvije godine SNS je ubjedljivo pobijedila. Pa ipak, vlasti vjeruju da bi ekološke teme, kao ventil opšteg nezadovoljstva, za njih mogle da predstavljaju opasnost.“

Serbien - Proteste in Belgrad
Protesti u Beogradu (04.12.2021)Foto: imago images/Aleksandar Djorovic

Strateški interes EU

Posljedice projekta sa litijumom po životnu sredinu nesumnjivo bi bile velike, ocjenjuje se u tekstu: „Jadar je idilična oblast sa plodnom zemljom i šumama. Tu oblast karakterišu brežuljci i zelene livade. Organizacije za zaštitu životne sredine, ali i ugledni naučnici upozoravaju na opasnost od otvaranja rudnika. Sama veličina projektne površine 626 hektara je ogromna“.

List podsjeća da je eksploatacija litijuma složen proces, pri kojem se koriste velike količine hemijskih supstanci, što je velika pretnja za površinske i podzemne vode.

Nedavno istraživanje nemačke Fondacije „Hajnrih Bel“ pokazalo je da su ekološke teme za stanovništvo u Srbiji trenutno najvažnije, kao i da je u Beogradu ta tema na prvom mestu. Međutim, van Srbije, pa čak i u ekološki osviještenim krugovima, protivljenje otvaranju rudnika litijuma nije baš toliko očigledno.

„To ima veze sa strateškim značajem tok lakog metala za elektromobilnost. Litijum je ključna sirovina za proizvodnju baterija. Nalazišta u dolini Jadra spadaju među najveća u Evropi. Prema navodima Rio Tinta, planirana godišnja proizvodnja namirila bi potrebu za milion baterija za elektro-vozila. Evropski rudnik, iza kojeg još stoji i zapadni operater, za EU je od strateškog interesa. To se posebno odnosi na Nemačku, čija nova vlada ima ambicioznu ekološku politiku", podsjeća Noje cirher cajtung.

Rio Tinto u Srbiji - gotova priča?

Nemačka podržava otvaranje rudnika?

Nesporno je da je njemačka automobilska industrija veoma zainteresovana za evropski izvor litijuma – to je i u Srbiji poznato, piše list: „'Nećemo žrtvovati našu prirodu da biste vi na Zapadu primirili vašu ekološku savjest’, kaže Vladan Lubinković koji se sa svojim pokretom Smelo u skupštini Loznice bori protiv rudnika“.

-pročitajte još: Izbacivanje Rio Tinta: Vučić ne želi da se kocka pred izbore

Noje cirher cajtung prenosi i izjavu Roberta Kozme iz inicijative „Ne davimo Beograd": „Ako Njemačka podržava taj rudnik, to je još jedan dokaz da se na nas na Balkanu ne gleda kao na ravnopravne partnere i to bi ovdje moglo još više da našteti ugledu EU.“

Iako je vlada saopštila da je s projektom završeno, protesti u Srbiji su se nastavili, iako u manjem obimu: „Iz zimskog kampa u parku ispred Predsjedništva Srbije demonstranti od vlade traže da zabrani svaku vrstu eksploatacije litijuma u zemlji. Mnogi aktivisti strahuju da bi, nakon izbora, taj projekat mogao da bude reaktiviran: zbog njegovog strateškog značaja i velikih investicija, ali i zbog mogućih zahtjeva za naknadu štete.“

Priredio Boris Rabrenović

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu