1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Srbija, Hrvatska, Albanija - nacionalizam na EURO 2024

Andreas Sten-Ziemons
23. juni 2024

Na Evropskom prvenstvu u fudbalu navijači iz Hrvatske, Srbije i Albanije se ističu nacionalističkim pjesmama i zastavama. To odražava posljedice višedecenijskih konflikata, za koje fudbal često služi kao ventil.

https://p.dw.com/p/4hOaz
Na slici su albanski navijači u crvenim i crnim bojama sa zastavama i simbolima Albanije. Atmosfera je užarena, a navijači gestikuliraju i bodre svoj tim, što može odražavati i političke tenzije među zemljama bivše Jugoslavije.
Tokom utakmice Albanija-Hrvatske, navijači oba tabora su vrijeđali "zajedničkog neprijatelja" Srbe.Foto: Nderim Kaceli/picture alliance/ipa-agency

"To što se desilo je skandal i mi ćemo tražiti od UEFA-e da uvede sankcije, čak i po cijenu da se takmičenje ne nastavi", izjavio je Jovan Šurbatović, generalni sekretar Fudbalskog saveza Srbije. Tokom utakmice grupne faze Evropskog prvenstva u fudbalu u Grupi B između Hrvatske i Albanije u Hamburgu su se čuli pjesme i skandiranja navijača oba tabora sa riječima: "Ubijte, ubijte, ubijte Srbe!"

"Zatražit ćemo od UEFA-e da kazni saveze obje reprezentacije", citiran je Šurbatović u raznim britanskim medijima. "Ne želimo učestvovati u ovome, ali ako UEFA ne kazni krivce, razmislit ćemo kako dalje postupiti." Izgleda da je čak i povlačenje sa turnira bila opcija koju je razmatrao srbijanski savez.

Osim anti-srpskih skandiranja, bijes Srba izazvao je i kosovski televizijski novinar koji je tokom prijenosa uživo prve grupne utakmice Srbije protiv Engleske prema srpskim navijačima rukama pokazao albanskog „dvojnog orla". Novinar, koji je prethodno bio provociran pjesmama srpskih navijača, kažnjen je od strane UEFA-e zbog svog ponašanja i isključen sa daljeg učešća na turniru.

Nacionalistički ispadi sa svih strana

Međutim, skandiranja protiv Srba nisu bila prvi incident na EURO 2024. UEFA je već nakon prvog kola grupne faze kaznila albanski i srbijanski fudbalski savez sa po 10.000 eura zbog transparenata s nacionalističkim kartama koje su pokazivali navijači. Albanski navijači su tokom poraza od Italije rezultatom 1:2 u Dortmundu pokazali transparent s kartom njihove zemlje, na kojoj su granice proširene na teritoriju susjednih država.

Na slici se vidi grupa srpskih navijača na fudbalskoj utakmici. Obučeni su u crveno-plavo-bijele boje, koje su boje srpske zastave. Neki od njih drže srpske zastave i transparente, uključujući jedan transparent na kojem su konture Srbije sa Kosovom. Takođe, vidljivi su transparenti sa natpisima „Trepča“ i „Republika Srpska“, što ukazuje na podršku nacionalističkim temama.
„Nema predaje“ – srbijanski navijači na utakmici protiv Engleske prikazuju konture Srbije, uključujući Kosovo (donji dio slike).Foto: dts-Agentur/picture alliance

Tokom poraza Srbije od Engleske rezultatom 0:1 u Gelzenkirhenu, srbijanski navijači su nosili majice sa kartom nezavisnog Kosova i natpisom „No Surrender“ (nema predaje). Budući da su odgovorni za ponašanje svojih navijača na stadionima oba saveza su optužena za „prenošenje provokativnih poruka koje ne priliče sportskom događaju“.

UEFA također razmatra moguće sankcije protiv albanskog reprezentativca Mirlinda Dakua. Napadač se nakon utakmice Albanije protiv Hrvatske navodno megafonom obratio navijačima s uvredljivim izjavama o Makedoncima. Fudbalski savez Makedonije (FFM) osudio je Dakuove „nacionalističke pjesme“, a igrač se kasno u četvrtak izvinio za svoje postupke.

Duga istorija međusobne mržnje

Neprijateljstva koja su sada očigledna na Evropskom prvenstvu imaju dugu istoriju i od juna 1991. godine su dovela do nekoliko ratova na području bivše Jugoslavije. Tada su najprije jugoslovenske republike Slovenija i Hrvatska proglasile nezavisnost, nakon čega ih je napala Jugoslovenska narodna armija (JNA), kojom je dominirala Srbija. Dok su borbe sa Slovenijom završene već nakon deset dana, rat između Srba i Hrvata trajao je do novembra 1995. godine. Na obje strane dolazilo je do ratnih zločina.

Na slici je prikazano groblje u Srebrenici, na kojem su bijeli nadgrobni spomenici postavljeni u redovima. Među spomenicima stoji žena sa maramom na glavi koja se moli i prekriva lice rukama, što simbolizira tugu i bol.
Masakr u Srebrenici bio je jedan od najgorih ratnih zločina u ratovima nakon raspada Jugoslavije.Foto: Amel Emric/AP/dpa/picture alliance

U martu 1992. godine, nakon referenduma, i Bosna i Hercegovina je proglasila izlazak iz jugoslovenske državne zajednice. Uslidio je bosanski rat, u kojem su učestvovali Bošnjaci, Hrvati i Srbi, koji su se međusobno sukobljavali. Bosanski rat trajao je od 1992. do decembra 1995. godine i odnio je oko 100.000 života. I u ovom sukobu došlo je do ratnih zločina, poput etničkog čišćenja i masovnih silovanja. Najdublje u sjećanje urezao se genocid u Srebrenici iz jula 1995. godine, kada su bosanski Srbi pod vođstvom vojnog komandanta Ratka Mladića ubili oko 8000 Bošnjaka, uglavnom muškaraca.

Od 1996. godine su na Kosovu vladale gotovo ratne prilike. Albansko stanovništvo, predvođeno Oslobodilačkom vojskom Kosova (OVK), borilo se protiv srpskih snaga. U februaru 1998. godine, sukob je eskalirao u rat na Kosovu, koji je trajao do juna 1999. godine, a u martu 1999. godine uključio se i NATO, nakon što je tadašnji srbijanski predsjednik Slobodan Milošević odbio da potpiše mirovni sporazum. Kosovo je proglasilo nezavisnost u februaru 2008. godine, ali ga Srbija i nekoliko drugih država, uključujući Rusiju, i dalje ne priznaju.

Sigurnost na Euro 2024: Njemačka na visini zadatka

Neprijateljstva Mirlinda Dakua, Albanca iz Albanije, prema Sjevernoj Makedoniji, kako se bivša jugoslovenska republika Makedonija službeno zove od 2019. godine, također imaju političku pozadinu. Nakon što je Makedonija stekla nezavisnost od Jugoslavije u septembru 1991. godine, postojale su težnje albanskog stanovništva u Makedoniji da za područje koje su naseljavali postignu autonomiju.

Albanci su sa preko 500.000 ljudi bili najveća etnička manjina u zemlji. Čak je planirano održavanje referenduma, ali makedonska vlada to nije dozvolila. Albanci su se osjećali diskriminisano, a mnogi su emigrirali. U martu 2001. godine došlo je do oružanog ustanka Oslobodilačke nacionalne armije (ONA), u kojem je poginulo nekoliko stotina ljudi, a oko 170.000 ih je raseljeno.

Fudbal kao ventil za nacionalizam

Fudbalske utakmice često su bile scena incidenata, i to ne samo tokom Evropskog prvenstva u Njemačkoj. Jedan od najupečatljivijih incidenata desio se u oktobru 2014. godine tokom kvalifikacione utakmice za Evropsko prvenstvo između Srbije i Albanije, koja se završila haosom. Pred kraj prvog poluvremena, dron je uletio u beogradski stadion noseći zastavu sa kartom takozvane "velike Albanije", uključujući i Kosovo.

Kada su srpski igrači skinuli zastavu, izbila je tuča na terenu, u kojoj su učestvovali i rezervni igrači, kao i srbijanski navijači koji su upali na teren. Na kraju je albanska ekipa pobjegla u svlačionicu, a utakmica je prekinuta. Nakon istrage UEFA-e, meč je registrovan kao pobjeda Srbije rezultatom 3:0.

Na slici je prikazan trenutak haosa sa fudbalske utakmice između Srbije i Albanije koja se održala u oktobru 2014. godine. Na terenu su igrači i navijači u fizičkom sukobu, a atmosfera je izrazito napeta. Jedan od učesnika drži plastičnu stolicu, spreman da je upotrijebi kao oružje. Svi prisutni djeluju uznemireno i agresivno, što ukazuje na eskalaciju sukoba.
Utakmica između Srbije i Albanije u oktobru 2014. eskalirala je i bila prekinuta.Foto: Koca Sulejmanovic/picture alliance/dpa

U 2010. godini, kvalifikaciona utakmica za Evropsko prvenstvo između Italije i Srbije morala je biti prekinuta zbog toga što su srbijanski navijači bacali pirotehniku na teren. Prije toga, maskirani huligani su zapalili albansku zastavu. Često se na transparentima i zastavama može vidjeti natpis "Kosovo je Srbija".

Kod Hrvata se 2014. godine istakao reprezentativac Josip Šimunić, koji je bio suspendovan od strane Svjetske fudbalske federacije (FIFA) za Svjetsko prvenstvo u Brazilu zbog fašističkog pozdrava ustaške organizacije nakon kvalifikacione utakmice. Igrači oko superzvijezde Luke Modrića često su kritikovani zbog bliskosti sa desničarskim pjevačem Markom Perkovićem, poznatim kao Thompson.

Albanski navijači, također tokom Evropskog prvenstva, često pokazuju simbole OVK (Oslobodilačka vojska Kosova) na svojim zastavama ili se raduju formirajući rukama simbol dvoglavog orla. To ne rade samo Albanci, već i igrači albanskog porijekla iz drugih reprezentacija, kao što su dvojica švajcarskih reprezentativaca, Xherdan Shaqiri i Granit Xhaka. Na Svjetskom prvenstvu 2018. godine, FIFA ih je kaznila jer su tokom utakmice Švajcarske protiv Srbije pokazivali znak dvoglavog orla.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu