Slinavka i šap: Britanci zabranili uvoz stoke iz Njemačke

Nakon što je i službeno potvrđena pojava slinavke i šapa (SiŠ) u saveznoj zemlji Brandenburg, Velika Britanija je zabranila uvoz goveda, svinja i ovaca iz Njemačke. Zabrana vrijedi za žive životinje i proizvode od svježe prerađenog mesa, potvrdilo je Ministarstvo zaštite okoliša u Londonu.

Cilj tog poteza je, tvrdi se, „zaštita poljoprivrednika" u Velikoj Britaniji. Poduzet će se sve mjere „kako bi se ograničio rizik pojave i širenja te razorne bolesti", rekla je šefica Veterinarske službe Christine Middlemiss.

Prvi slučajevi u Brandenburgu

Prije Velike Britanije su, kako navodi Savezno ministarstvo poljoprivrede u Berlinu, uvođenje ograničenja signalizirali Meksiko i Južna Koreja. Unutar Evropske unije vrijedi pravilo po kojem se ograničava samo uvoz iz pogođene regije (a ne cijele zemlje).

Prošle sedmice su na jednom imanju u brandenburškom okrugu Märkisch-Oderland su od zaraze SiŠ-a uginula tri vodena bivola. Jedanaest životinja iz krda na pogođenom imanju je preventivno eutanazirano (naslovna fotografija) kako se bolest ne bi proširila na ostale životinje. Nakon toga nije bilo novih potvrđenih slučajeva zaraze. No, u međuvremenu su eutanazirane životinje i s nekih drugih imanja, s obzirom na to da se nije mogla isključiti mogućnost da su one bile u kontaktu sa zaraženim bivolima.

Vrlo zarazan virus

Za poljoprivrednike bi slinavka i šap mogao postati veliki ekonomski problem, pogotovo ako se zaraza proširi, a oni ostanu bez izvoznih tržišta. „Učinit ćemo sve kako bi omogućili izvoz na što je moguće više tržišta" trećih zemalja, izjavio je njemački ministar poljoprivrede Cem Özdemir.

Udruženje njemačke mesne industrije je priopćilo kako je u prvih deset mjeseci prošle godine u ostale zemlje EU-a i na treća tržišta izvezeno oko dva milijuna tona svinjetine i govedine. Godišnji promet, samo u trećim zemljama, iznosi oko milijardu eura.

SiŠ je visoko zarazno virusno oboljenje koje se pojavljuje kod papkara, dakle goveda, ovaca, koza i svinja. Za ljude ova zarazna bolest nije opasna, ali oni mogu prenositi virus. 

U slučaju pojave oboljenja slinavkom i šapom na nekom imanju, po aktualno važećim pravilima u Njemačkoj mora se eutanazirati sve životinje. U Velikoj Britaniji je tako prilikom velike epidemije slinavke i šapa 2001. godine eutanazirano više od šest milijuna životinja, zbog čega su se brojni uzgajivači našli u egzistencijalnim problemima.

Vlasti Velike Britanije su u međuvremenu, u strahu od pojave slinavke i šapa u Njemačkoj, pooštrile i pravila za putnike koji stižu u tu zemlju. Od srijede (15.1.) više se u Veliku Britaniju ne smije unijeti meso, mesne proizvode, mlijeko i mliječne proizvode, odnosno sve proizvode od svinjskog i mesa drugih papkara iz EU-a i nekih drugih zemalja. Radi se o proizvodima koji se ne nalaze u tvorničkoj ambalaži, kako je potvrdila vlada u Londonu.

Virus za koji se smatralo da je iskorijenjen....

Slinavka i šap su se redovito pojavljivali sve do 60-ih godina prošlog stoljeća. Širenje virusa je "zakočeno” tek nakon uvođenja obaveznog cijepljenja životinja. Posljednji slučajevi slinavke i šapa u Njemačkoj su zabilježeni 1988. u blizini Hannovera. Od 1991. se životinje u Saveznoj Republici Njemačkoj više ne cijepe, jer se smatralo da je virus iskorijenjen. No, onda se 2001. dogodio veliki "požar” u Engleskoj, a ta je epidemija imala posljedice i u ostatku europskog kontinenta. 

Vlasti i poljoprivrednici u Njemačkoj tada su hitno reagirali na širenje SiŠ-a u Britaniji. U strahu od mogućeg širenja virusa na europskom kopnu poduzete su preventivne mjere, imanja su bila izolirana, životinje se testiralo na virus – rezultati su bili negativni. Preventivno su otkazivani životinjski sajmovi, bile su otkazane i školske ekskurzije u Veliku Britaniju. Sve te mjere su se isplatile, virus se nije uspio „probiti" do Njemačke. U Engleskoj je epidemija harala skoro godinu dana. Više od četiri milijuna životinja je tada bilo eutanazirano. Ukupna šteta je bila procijenjena na 20 milijardi eura.

Tko plaća štetu?

U Njemačkoj postoji poseban fond za slučaj izbijanja epidemije među životinjskim fondom, iz njega se pokrivaju troškovi eutanazije, čišćenja i dezinfekcije. Ali se ne pokrivaju ostali, naknadni troškovi: na primjer kada poljoprivrednici ne mogu isporučiti mlijeko. Zato je Udruženje seljaka 1998. utemeljilo SiŠ-fond za pomoć agraru. Poljoprivrednici u taj fond uplaćuju 0,05 centri po litri prodanog mlijeka. Zuzvrat, kada je to potrebno zbog izbijanja epidemije, mogu računati s odštetom za neisporučeno mlijeko, i to u roku do 50 dana. U tom fondu je trenutačno oko 31 milion eura.

Udruženje seljaka ipak preporučuje svim poljoprivrednicima da se dodatno privatno osiguraju. Jedno veliko osiguravateljsko društvo iz Bavarske je 2001. iz svog paketa usluga „izbrisalo" slinavku i šap, što je izazvalo ogorčene reakcije seljaka. Tek treba vidjeti kako se osiguravateljska društva reagirati na aktualne slučajeve SiŠ-a u Njemačkoj.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu