Skoplje: Žestoki protesti protiv „bugarizacije“

„Ovo je čovjek koji je trebalo da me ubije večeras", napisao je u srijedu na društvenim mrežama Hristijan Mickoski, lider opozicione VMRO-DPMNE, prikazujući sliku čovjeka sa pištoljem u ruci.

Kako je javio reporter DW sa lica mjesta, do „međuetničkog incidenta" je umalo došlo u srijedu predveče, kad su demonstranti, koji već pet dana u Skoplju protestuju protiv „francuskog prijedloga", prolazili pored grupe ljudi kod spomenika Skenderbegu. Ta grupa ih je navodno napala kamenicama, a jedna osoba je potegla vatreno oružje.

Policijski izvori su brzo potom saopštili da je zbog potezanja oružja uhapšen 40-godišnji muškarac iz Skoplja. Nejasno je da li je i pucao u vazduh.

Veče ranije, u utorak, protesti kod Sobranja postali su nasilni kada su demonstranti probili policijsku ogradu i napali žandarme kamenicama i jajima. Prema zvaničnicima, povrijeđeno je 47 policajaca, a privedeno 11 izgrednika.

Sporni prijedlog Pariza

Protesti bukte u Sjevernoj Makedoniji zbog takozvanog „francuskog prijedloga" za rješenje spora sa Bugarskom i nastavak evropskog puta zemlje. Taj prijedlog, koji je skovao Pariz i uživa podršku cijele EU, predviđa da pomalo ublaženi bugarski zahtjevi budu dio zvanične pregovaračke platforme sa Skopljem.

Bugarska odranije blokira pregovore susjedne zemlje sa EU, tražeći da Makedonci priznaju bugarske korijene, jezik, kao i da bugarska manjina u Sjevernoj Makedoniji bude zabilježena u ustavu.

Makedonske vlasti su isprva saopštile da je francuski prijedlog „dobar kompromis" na osnovu kojeg može da se radi. Sa tim se ne slažu u konzervativnoj opoziciji VMRO-DPMNE, kao ni Ljevici koja se pridružila protestima.

O tome je u srijedu raspravljala i brzinski sazvana radna grupa koja okuplja vlasti i opoziciju, ali nisu načinjeni posebni napreci.

Mickoski je za DW rekao da okvir za napredak Sjeverne Makedonije znači da je „bugarizacija postala uslov za članstvo u EU".

Lider konzervativaca je najavio nastavak protesta, tvrdeći da su nasilnici na ulicama zapravo elementi koje šalje vlast. „Takva predstava, u kojoj upadaju ubačeni ljudi koje šalje policija, a onda se drugi hapse, služi da se skrene pažnja i da se uguši narodni otpor", dodao je on.

Tenzije u zemlji

Pored koalicione vlade SDSM i albanske DUI, podršku francuskom prijedlogu dao je predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski i opozicione albanske parlamentarne partije.

Ali, prijedlog je naišao na gotovo nepodijeljeno odbijanje među stručnjacima i nevladinim organizacijama koje se bave evropskim integracijama.

Bivši šef diplomatije Nikola Dimitrov, koji je svojevremeno potpisao Prespanski sporazum sa Grčkom, takođe se protivi tome što je EU popustila Sofiji. „Mislim da nas to samo udaljava od onoga što proces treba da bude – demokratske i ekonomske reforme, kopenhaški kriterijumi. Ovo što imamo je ćorsokak", rekao je on za N1.

Ima i onih koji se pribojavaju ozbiljnih posljedica u samoj zemlji. „Usvajanje francuskog prijedloga kratkoročno može dovesti do vrlo ozbiljnih nemira i dugoročno snažnog zaokreta protiv EU", napisao je politikolog Kristijan Fidanovski na Tviteru.

„Ako SDSM usvoji sporazum uz pomoć albanskih partija, etničke tenzije će naglo porasti", navodi on, dodajući da sve ide na ruku VMRO kao i „proruskoj" Ljevici. „Šta god da se desi, podrška EU, koja je i dalje čudesno visoka, takođe će ispaštati", zaključio je Fidanovski.

Sofija prihvatila prijedlog

Florijan Biber, profesor Univerziteta u Gracu, kritikovao je francuski prijedlog, navodeći da se tako bilateralni zahtjevi ubacuju u pregovarački okvir EU.

„Francuski prijedlog je znatno bliži bugarskim zahtjevima nego stavu Makedonaca, pa je tako neuravnotežen i u suštini prihvata nacionalističku logiku bugarske vlade, koja sugeriše da postoji pitanje diskriminacije Bugara u Sjevernoj Makedoniji", naveo je Biber na Tviteru.

Bugarska je već formalno prihvatila francuski prijedlog, koji sada zahtijeva podršku parlamenta Sjeverne Makedonije. Još uvijek nije zakazana plenarna sjednica Sobranja o ovom pitanju.

Popuštanje bugarskim zahtjevima bilo bi druga velika gorka pilula za Makedonce, nakon kompromisa sa Grčkom oko imena zemlje koja se od 2019. zove Sjeverna Makedonija. To je bio uslov za ulazak u NATO.

Od tada pak ulogu kočničara od Atine preuzima zvanična Sofija. Sjeverna Makedonija još nije otpočela pregovore o članstvu u EU, iako već 17 godina ima status kandidata.

nr (dw, tw, n1, ap)

 

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu