Skimpflacija: lošiji kvalitet po visočijim cijenama

Visoki troškovi energije, sirovina, plaćanja zaposlenika, prekinuti lanci snabdijevanja - potrošači primjećuju da kompanije te troškove prebacuju na njihova leđa, posebno u supermarketima i na benzinskim pumpama. Ali u mnogim slučajevima nisu porasle samo cijene: ​​pakovanja su takođe često manja.

Savjetovalište za potrošače u Hamburgu proglasilo je margarin Rama proizvođača Upfield “varljivim pakovanjem 2022. godine”. Sadržaj njegovog pakovanja je sa 500 smanjen na 400 grama uz cijenu, koja je ostala ista, od 2,19 eura. Tako je margarin poskupio za 25 posto. Taj je fenomen postao poznat kao "skupljena inflacija" (Shrinkflation). 

Sada trpi i kvalitet 

Inflacija više nije rekordno visoka, no u supermarketima se pojavljuje novi trend: “skimpflacija” (Skimpflation). Englesko "skimp" znači "štedjeti": proizvođači ne samo da povećavaju cijene, već i smanjuju kvalitet proizvoda. Izraz je skovao američki TV kanal NPR 2021. “Fenomen se širi i u Velikoj Britaniji i Njemačkoj”, izvještava za tagesschau.de Sabine Hübner, stručnjakinja za kvalitet pružanja usluga i autorka.  

Nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine, proizvođači pomfrita zamijenili su suncokretovo ulje palminim jer suncokretovo ulje nije više bilo dostupno. „Ono što je bilo zamišljeno kao mjera u slučaju nužde sada je dijelom postala etablirana pojava“, objašnjava Hübner. Iako je suncokretovo ulje odavno ponovo dostupno u dovoljnim količinama, prema njihovim podacima, samo se jedan od ispitanih proizvođača vratio kvalitetnijem proizvodu. 

Promjene sastojaka nisu navedene

Posebno je neprihvatljivo što pojedini proizvođači na pakovanju nisu naveli promjene sastojaka. Nutritivne vrijednosti više nisu odgovarale izvornim podacima. Osim toga, palmina mast je nezdravija od suncokretovog ulja zbog većeg udjela zasićenih masnih kiselina.

Razlog, prema podacima Sabine Hübner: budući da nova ambalaža nije bila dostupna, kompanije su dobile vanrednu dozvolu. Umjesto na popisu sastojaka, proizvođači su jednostavno morali navesti napomenu “sadrži palmino ulje umjesto suncokretovog ulja” i to u polju predviđenom za upisivanje roka trajanja. Međutim, to je prošlo nezapaženo od strane mnogih potrošača. 

 Lošiji kvalitet i visočije cijene

Skimpflacija se često javlja kod prehranbenih namirnica, objašnjava Hübnerova. Centar za savjetovanje potrošača u Hamburgu dijeli takođe isto iskustvo. Ovaj Centar, primjerice, izvještava o lošijem kvalitetu i visočijoj cijeni čokolade koja se prodaje u Aldi Nordu: "U varijantama Chocolat Amandes Edel Marzipan - mliječna čokolada i Chocolat Amandes Edel Marzipan - čokolada sa velikim procentom kakaa sada se koristi samo 38 posto finog marcipana po jednoj čokoladi, dok su one prije sadržavale 45 posto", žale se zaštitnici potrošača. Udio marcipana od pistacija i nugata takođe je smanjen u sorti Chocolat Amandes Marcipan. U isto vrijeme, obje vrste sada koštaju 1,69, umjesto 1,49 eura. 

Sve lošiji kvalitet usluga  

Skimpflacija također znači i lošiji kvalitet usluga. “Ovdje je primjetan nedostatak radne snage”, kaže stručnjakinja Hübner. A to donosi ograničenja za mušterije: dugo vrijeme čekanja na telefonskim linijama za podršku potrošačima, manje bankovnih poslovnica i duži put do sljedeće filijale, dugi redovi na aerodromima zbog manjka zaposlenih u sektoru sigurnosti; hoteli u kojima se više ne čiste sobe svaki dan, aviokompanije koje dozvoljavaju unošenje sve manje ručnog prtljage dok cijene karata istovremeno rastu. U restoranima sve manji broj osoblja poslužuje goste koji čekaju, a u supermarketima se formiraju dugi redovi pred kasama. “To znači da kupci dobijaju manje usluga, a istovremeno zaposlenici često moraju raditi više.”  

Objektivno je razumljivo da kompanije pokušavaju prebaciti povećane troškove na kupce i nadoknaditi manjak osoblja, kaže Hübnerova. Ušteda radne snage radi maksimizacije profita na raučun kupaca ili gostiju je kratkovidna. "Drsko je vjerovati da ljudi to ne primjećuju. Svak ko se osjeća prevarenim okrenuće leđa kompaniji ili nekom brendu." 

U principu postoji više razumijevanja među kupcima kada su u pitanju usluge, kaže Hübner. "Manjak osoblja je dobro poznat; mnogi ljudi to poznaju iz vlastitih firmi." Uprkos tome, potrebna je transparentnost i iskrenost: "Ako, na primjer, restorani planiraju dodatni dan odmora, ali nude vrlo  dobru uslugu ostalim danima, to pomaže objema stranama", savjetuje Hübnerova. “Kupci osjete ko je iskren.”  

Stvari su drugačije u supermarketima: “Potrošači teško mogu sagledati skrivene promjene sastojaka”, kaže Hübnerova. Na društvenim mrežama se pak mogu informisati, uporediti proizvode i promijeniti odluku. "Ali potrošači takođe moraju biti dovoljno agilni da iskoriste ove mogućnosti." Mnogi više nisu voljni plaćati previsoke cijene – ili to nisu u mogućnosti učiniti. Kao rezultat toga, lojalnost nekoj robnoj marki se smanjuje. Jedan od načina odbrane: kupci mogu ocijeniti kompanije i proizvode. "Zahvaljujući društvenim medijima, kupci sada imaju više moći koju treba iskoristiti", zaključuje Sabine Hübner. 

ae/fš/ARD

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu