Sirijske izbeglice izgubile paušalnu zaštitu u Njemačkoj

Presuda može imati dalekosežne posljedice u Njemačkoj. U ponedjeljak (22. 07.) je Viši upravni sud u Minsteru donio presudu po kojoj za podnositelje zahtjeva za dodjelu političkog azila iz Sirije više ne postoji paušalna opasnost od građanskog rata u njihovoj zemlji.

Time je odbačena tužba jednog Sirijca, koji je htio sudski isposlovati za sebe takozvanu supsidijarnu zaštitu. Ta zaštita se odnosi na ljude koji nisu individualno progonjeni, ali mogu vjerodostojno dokazati da su izloženi ozbiljnoj opasnosti ako se vrate u svoju zemlju. Građanski rat je jedna od tih opasnosti.

Sirijac nije lično ugrožen i činio je krivična djela

Sirijski državljanin iz sjeverne sirijske pokrajine Hasaka je došao u Njemačku 2014. Savezna institucija nadležna za izbjeglice odbila je da mu prizna status izbjeglice i da mu pruži supsidijarnu zaštitu pošto je prije dolaska u Njemačku učestvovao u krijumčarenju ljudi iz Turske u Evropu. U Austriji je zbog toga osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu.

Sirijski građanin je podnio žalbu Visokom upravnom sudu, koji je sada donio presudu da njemu ne može da se prizna status izbjeglice jer u Siriji njemu lično ne prijeti opasnost. Presuda još nije pravosnažna. Na nju može da se podnese žalba Saveznom upravnom sudu.

U obrazloženju presude u Minsteru se navodi da ne postoji opasnost kojoj bi građanin Sirije lično bio izložen u svojoj zemlji, ali i da počinjena krivična djela isključuju zaštitu. U saopštenju za medije Sud navodi da ugrožavanje života samovoljnim nasiljem u okviru unutrašnjeg konflikta više ne postoji “ni u provinciji Haska, ali uopšte ni u cijeloj Siriji”.

 

Prva presuda takve vrste

Ova presuda je prva takve vrste u Njemačkoj. Do sada je u postupku odlučivanja o zahtjevima za azil važilo pravilo da u Siriji postoji opasnost za život civila. Trenutno je u cijeloj Njemačkoj na snazi zabrana protjerivanja u Siriju.

Nakon početka građanskog rata u Siriji 2011. milioni ljudi su napustili zemlju. Veliki broj njih je 2014. i 2015. došao u Njemačku.

Trenutno se u Njemačkoj nalazi 900 000 sirijskih izbjeglica i podnositelja zahtjeva za azil. Ubrzo se u Njemačkoj pojavio otpor primanju velikog broja izbjeglica, što je ojačalo desničarske populiste i dijelom ekstremno desnu Alternativu za Njemačku. Tema ilegalne migracije i protjerivanja iz zemlje postala je odlučujuća na izborima.

Kancelar Scholz vidi potvrdu svoje politike deportacije

Da li ova presuda znači da je na pomolu oštrija politika deportacije? Ona u svakom slučaju jača poziciju socijaldemokratskog kancelara Olafa Scholza.

On je uoči ljetne pauze nedavno izjavio: „Javno sam rekao: sprovodit ćemo deportacije, posebno kriminalaca, u Afganistan, ali i u druge zemlje kao što je Sirija, i spremamo se da to stvarno realizujemo“. On je dodao da neće da odaje detalje ali da će mediji uskoro moći da izvještavaju o deportacijama.

Isti stav imaju liberali (FDP) koji su dio vladajuće koalicije. Generalni sekretar partije Bijan Djir-Sarai je za njemačke medije izjavio da „ne postoji paušalna, ozbiljna opasnost za civile u Siriji. Dakle moguće su deportacije u Siriju i u Afganistan, i one moraju da se dese“. On smatra da je to doprinos „nove, realne migracione politike", te da i druge evropske zemlje to vide na isti način.

Demohrišćani vide novu dinamiku u debati o migraciji

Lideri demohrišćanske opozicije idu korak dalje: „Sud je donio presudu koja bi mogla da bude putokaz i da unese novu dinamiku u debatu o migraciji", rekao je Thorsten Frei, treći čovjek u hijerarhiji poslaničkog kluba konzervativne opozicije.

On je dodao da je presuda istovremeno „šamar zelenoj ministrici vanjskih poslova Annaleni Baerbock koja pred stvarnom sigurnosnom situacijom u Siriji zatvara oči“.

Ministarstvo pravosuđa želi preispitivanje prije deportacije

Ministarstvo pravosuđa je suzdržano u procjeni. Ministar pravosuđa Marco Buschmann iz redova liberala kaže. „Ne može se više paušalno reći da je sigurnosna situacija u cijeloj zemlji ista, već mora da se podrobnije osmotri“.

Dodao je da se takva sudska odluka može razumjeti „ako se polazi od toga, da u međuvremenu u toj zemlji ima područja koja su veoma opasna, ali i područja u kojima ne postoji nužno opasnost po život“.

Za organizaciju Pro Asyl Sirija ostaje nebezbjedna zemlja

Frankfurtska organizacija za zaštitu ljudskih prava „Pro Asyl" ne slaže se sa presudom. „Viši upravni sud je donio tvrdu odluku zaista mimo stvarnosti u Siriji. Naime, to što nam govore izvještaji njemačkog Ministarstva vanjskih poslova ili Evropske agencije za azil, jeste da Sirija još uvijek nije bezbjedna zemlja. Ljudi su tamo izloženi različitim opasnostima, kao što je opasnost od mučenja, apsolutno katastrofalnim humanitarnim uslovima, ali još uvijek i oružanim sukobima“, kaže portparolka ove organizacije zadužena za pravna pitanja Wiebke Judith.

Ona ukazuje na to da do sada postoji samo jedno saopštenje za štampu Suda, ali da nije poznata cjelokupna presuda. A ona je prema njoj neophodna da bi se moglo razumjeti kako su sudije odlučivale. Judith je rekla da je to važno, jer najveći broj ljudi iz Sirije ne dobija zaštitu zbog oružanog sukoba već zbog opasnosti od mučenja i drugih teških kršenja ljudskih prava.

„Upravo to je pitanje – šta tačno piše u presudi, i kakav bi uticaj od sada imalo na praksu to, što je za sada hipotetično“, rekla je Wiebke Judith.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu