Teška potraga za zločincima u Siriji

Mohammed Kanjou al-Hassan u pritvoru je već gotovo tri sedmice. Snage sirijske prelazne vlade pod vodstvom Ahmeda al-Sharaaa uhapsile su bivšeg čelnika vojnog pravosudnog sistema tokom Assadovog režima krajem decembra. Tokom operacije kod lučkog grada Tartusa došlo je do žestokih sukoba sa snagama bivšeg režima. Tom prilikom ubijeno je 14 vojnika nove vlasti.

Al-Hassan je najviši predstavnik Assadovog režima kojeg je prijelazna vlada do sada uspjela uhapsiti. Optužen je da je u velikoj mjeri odgovoran za sistem mučenja u ozloglašenom zatvoru Saidnaya. Također se navodi da je potpisao hiljade smrtnih presuda i ucjenjivao rodbinu uhićenih Sirijaca s ciljem sticanja lične koristi.

Prema medijskim izvještajima, uhapšeni su i drugi, manje rangirani predstavnici Assadovog režima. U Homsu su, na primjer, vladine snage uhapsile oko 40 ljudi - uključujući Mohmmeda Noureddina Shalhouma, za kojeg se kaže da je bio odgovoran za sistem nadzora kamerama u zatvoru Sednaya. Neki od uhapšenih navodno su sudjelovali i u masakru u Karam Al-Zeitounu u središtu grada 2012. godine. Četvrt je prvo granatirana, a zatim su ušle vladine snage, mučile i ubile desetke ljudi.

Također u Homsu je početkom januara uhapšeno nekoliko stotina bivših službenika režima. Među njima su bili pripadnici milicija koji su se ranije borili za Assada i koji nisu bili spremni predati svoje oružje. Nova vlada već je prije nekoliko sedmica pozvala sve oružane snage da poduzmu ovaj korak.

Početkom ove sedmice započela je nova potraga. Ona je prvenstveno fokusirana na hapšenje generala majora Hossama Luke. Vjeruje se da je ovaj bivši šef Opšte obavještajne službe Assadovog režima još uvijek u Siriji. 

Zločini režima

U međuvremenu, postaju poznati podaci o zločinima Assadovog režima. Već u decembru, nekoliko dana nakon pada diktature, organizacija za ljudska prava Syrian Network for Human Rights objavila je preliminarnu dokumentaciju o zločinima koje je počinila Assadova vlada u proteklih 14 godina. Prema tom izvještaju, režim je samovoljno ubio 202.000 ljudi - uključujući 23.000 djece i 12.000 žena. Daljnjih 96.000 ljudi je nestalo, uključujući 2.300 djece i 5.700 žena. 15.000 ljudi umrlo je od posljedica mučenja.

Prelazna vlada sada želi istražiti ove i mnoge druge zločine. "Nećemo oklijevati privesti pravdi kriminalce, ubojice, sigurnosne dužnosnike i vojnike, koji su bili umiješani u mučenje sirijskog naroda", objavila je vlada na arapskom na messenger-servisu Telegram. Vlada je navela da će biti progonjeni i ratni zločinci, te će biti traženo njihovo izručenje ako su pobjegli u strane zemlje.

Zapravo, ne može se isključiti da su mnogi predstavnici režima odavno napustili Siriju, kaže Bente Scheller, voditeljica odjela za Bliski istok i Afriku u Fondaciji Heinrich Böll. "Svako ko je to mogao učiniti, učinio je to do sada", dodaje ona.

Ogromni pravni izazovi

Međunarodna suradnja sada je još važnija, kaže Scheller za DW. "Sve zemlje, u koje bi počinitelji mogli pobjeći, sada imaju dužnost identificirati ih i, po mogućnosti, pridonijeti njihovom procesuiranju. To bi se trebalo, ako je moguće, odvijati u Siriji, pod uvjetom da je zemlja u poziciji da to učini", kaže ona.

Svako ko je odgovoran za zločine i kršenja ljudskih prava u Siriji mora biti izveden pred lice pravde u skladu sa vladavinom zakona i putem legitimnih pravosudnih vlasti, kaže Scheller. To je, smatra ona, dugoročno bitno. "Jer time nova Vlada signalizira da sada postoji pravni sistem kojem se svaki građanin može obratiti. Time ne samo da se sprječava linč, već se jača povjerenje u državu općenito", kaže Scheller. 

Podrška iz Njemačke

Međutim, zadaci su ogromni. Sirija je ekonomski na koljenima, a funkcionalan pravni sistav košta. Iskustva iz istorije drugih arapskih zemalja, koje su nakon revolucionarne 2011. godine dobile nove vlade, također nisu baš ohrabrujuća: ni u Egiptu, Iraku ni Jemenu zločini svrgnutih režima nisu cjelovito razjašnjeni, niti su odgovorni izvedeni pred lice pravde.

Osim toga, pravni sistem u Siriji potpuno je kolabirao, kaže u razgovoru za DW Mouna Ghanem, čelnica nevladine organizacije Sirijski ženski forum za mir. Ako Ahmed al-Sharaa želi povesti zemlju u novu pravnu eru, mora identificirati slabe točke i zatražiti međunarodnu pomoć, dodaje ona.

Pomoć Siriji sada dolazi iz Njemačke. Početkom sedmice Ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu objavilo je da će Njemačka nastaviti podupirati Međunarodni, nepristrani i neovisni mehanizam (IIIM) Ujedinjenih naroda. Agencija od 2016. godine prikuplja dokaze o zločinima počinjenim u Siriji, dokumentira ih i stavlja na raspolaganje za pravne postupke. Na temelju toga, njemačko je pravosuđe također bilo u mogućnosti procesuirati ozbiljna kršenja ljudskih prava od strane Assadovog režima u skladu s načelom univerzalne jurisdikcije. Kratkoročno, njemačko Ministarstvo vanjskih poslova osigurat će milion eura za daljnje jačanje rada IIIM-a.

Sirija također ima svoje vlastitite stručnjake za pravno rješavanje zločina režima, kaže Bente Scheller. "Mnogo je sirijskih odvjetnika, koji se posljednjih godina bave upravo tim pitanjima", kaže Scheller.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu