„Sigurnosna situacija ponovno pogoršana”

Ured za zaštitu ustavnog poretka Njemačke ovoga je puta svoj godišnji izvještaj proširio posebnim poglavljem. “Već ionako napeta sigurnosna situacija ponovno je pogoršana 2023. godine”, piše savezna ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser u predgovoru izvještaja. Ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine pridodan je rat na Bliskom istoku. "Oba imaju utjecaj na našu zemlju”, piše Faeser.

Desni ekstremisti, ljevičarski ekstremisti i islamisti ujedinjeni protiv Izraela

Posebno poglavlje ima za cilj predstaviti direktne učinke bliskoistočnog sukoba na sigurnosnu situaciju u Njemačkoj i porast antisemitskih incidenata u svim područjima kada je riječ o tom fenomenu.

Prema informacijama Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka, na propalestinskim demonstracijama, osim islamista i palestinskih ekstremista, kao pokretači mobilizacije pojavljuju se i turski desničarski ekstremisti te njemački i turski ljevičarski ekstremisti. 

Dok su pristaše Hamasa i Hezbollaha suzdržane u javnosti, druge islamističke skupine iskoristile su trenutnu situaciju i pozivaju na globalne napade na židovski narod i institucije – unatoč velikim razlikama sa Hamasom, navodi se u izvještaju. Na društvenim mrežama snažno je odjeknula eskalacija na Bliskom istoku.

Islamizam

Sa stajališta Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka, opasnost od islamističkog terorizma je od 7. oktobra "dodatno porasla", pri čemu je broj osoba za koje se procjenjuje da spadaju pod ovu skupinu ostao približno isti i govori se o potencijalnih 27.200 ljudi.

Najveća islamistička opasnost, navodi se u izvještaju, dolazi od pojedinačnih počinitelja i malih grupa. Držati ih pod kontrolom, navodi se dalje, je posebno izazovno jer planiraju svoje akcije u kratkom roku - uz malo organizacijskih, mrežnih i komunikacijskih napora. "Ipak koordinirani, složeni, dugoročno planirani napadi ostaju zamislivi u Njemačkoj u svakom trenutku", kaže Faeser. 

Takozvana Islamska država Khorasan Province (ISPK) trenutno se čini najjačim regionalnim ogrankom IS-a. Sve je više informacija da bi Njemačka i Europa također mogle biti uzete u obzir kao mete napada.

Sigurnosne vlasti već duže vrijeme upozoravaju na opasnost od islamističkih napada, posebice u vezi s Europskim nogometnim prvenstvom u Njemačkoj i Olimpijskim igrama u Parizu. Pri čemu naglašavaju da trenutno nema konkretnih dokaza o planovima napada. Njemački glavni tužitelj već vodi nekoliko istraga protiv navodnih članova i pristaša “ISPK”. 

Desničarski ekstremizam

Njemačka ministrica unutarnjih poslova kaže da desničarski ekstremizam ostaje “najveća opasnost za našu liberalnu demokraciju i ljude koji u njoj žive”. Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka procjenjuje potencijalni broj desničarskih ekstremista na 40.600. Od toga se procjenjuje da je 14.500 ljudi spremno na nasilje.

Ured za zaštitu ustavnog poretka primjećuje da se krize iskorištavaju za širenje vlastitog narativa. To je, navodi ured, postalo jasno na primjeru terorističkog napada Hamasa na Izrael. S obzirom na propalestinske demonstracije u Njemačkoj, neki su akteri, navodi se dalje, govorili o "uvozu" sukoba i općenito prikazivali migraciju kao korijen društvenih problema. Pitanje migracija i azila ponovno je postalo važnije za desničarske ekstremiste, navodi Ured za zaštitu ustavnog poretka.

Nakon nekoliko zabrana rada izrečenih određenim grupama, tri druge desničarske ekstremističke skupine odgovorile su samoraspuštanjem kako bi izbjegle zabranu. Demonstracijama u tom području dominira regionalna stranka “Slobodna Saska”.

Stranka Alternativa za Njemačku (AfD) je i dalje klasificiran kao slučaj za koji se sumnja da je desničarsko-ekstremistički na saveznom nivou. Viši upravni sud njemačke savezne zemlje Sjeverne Rajne-Vestfalije potvrdio je ovu odluku u maju. Pisano obrazloženje presude još nije dostupno.

U februaru je savezna ministrica unutarnjih poslova najavila da će Uredu za zaštitu ustavnog poretka dati veće ovlasti s ciljem otkrivanja financijskih veza s desničarskim ekstremizmom. Do sada je Ured za zaštitu ustava smio istraživati ​​samo ako ekstremisti potiču mržnju ili koriste nasilje. Još uvijek ne postoji odgovarajući nacrt zakona s najavljenim promjenama.

“Građani Reicha” i samoupravitelji

Prema navodima Uredu za zaštitu ustavnog poretka, scena takozvanih građana Reicha i samoupravljača uključuje oko 25.000 ljudi širom Njemačke. "Ova scena nije bezazlena", rekla je Faeser. Oko 2500 osoba klasificirano je kao orijentirano na nasilje. Scena se odlikuje visokim afinitetom za oružje.

Pred višim regionalnim sudovima u Stuttgartu, Frankfurtu i Münchenu sada su počela suđenja grupi okupljenoj oko princa Reußa, koji su uhapšeni u velikoj raciji u decembru 2022. godine. Prema navodima saveznog državnog tužiteljstva oni su navodno planirali nasilni državni udar. Grupa je također navodno imala pristup golemom arsenalu oružja.

Oko pet posto “građana Reicha” i tzv. "samoupravljača" jasno se može pripisati desničarskom ekstremizmu. Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka primjećuje da je scena sve mlađa i popularnija među ženama. Osim toga, sve je veća umreženost i miješanje sa grupama iz drugih područja – osim s desnim ekstremistima, primjerice s tzv. delegitimatorima. Ono što ih povezuje su antidemokratski stav i otvorenost teorijama zavjere. Ured za zaštitu Ustava uveo je 2021. kategoriju „delegitimizacija države relevantne za zaštitu Ustava". 

Ljevičarski ekstremizam

U području ljevičarskog ekstremizma Savezni ured za zaštitu ustava zabrinjavajućim smatra "prepoznatljiv, još neiskorišten potencijal za daljnju radikalizaciju pojedinih nasilnih počinitelja i mreža te oblika djelovanja". Scena postaje sve profesionalnija, navodi ured.

"Ako se radikalizacija pojedinaca ili struktura nastavi nesmetano, u Njemačkoj bi se mogao pojaviti novi ljevičarski terorizam", navodi se u izvještaju. Savezni ured za zaštitu ustava procjenjuje da je potencijalni broj ljevičarskih ekstremista oko 37.000. Od toga je 11.200 osoba orijentirano na nasilje.

Osim nasilnih radnji, posebice prema policijskim službenicima, ljevičarski ekstremisti sve češće napadaju i kritičnu infrastrukturu, pri čemu su uzrokovali materijalnu štetu od nekoliko milijuna eura, navodi se dalje. Napadi na telekomunikacijske objekte ili željezničke sisteme, kidanje kablova u strujnim ormarićima, po navodima policije, mogu pogoditi velike dijelove stanovništva. 

Grupa "Ende Gelände" sada je klasificirana kao sumnjivi ljevičarski ekstremistički slučaj. Ovaj savez je osnovan u kontekstu klimatskih prosvjeda i mobiliziran protiv deložacije i rušenja grada Lützeratha u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Grupa je izgradila neovisne strukture i time povećala svoj mobilizacijski potencijal. Ona, navodi se u izvještaju, poziva na akcije uključujući sabotažu. 

Špijunaža i kibernetički napadi

Osim praćenja ekstremista, Ured za zaštitu ustava zadužen je i za praćenje slučajeva špijunaže, obavještajno kontroliranih kibernetičkih napada i pokušajima ostvarivanja utjecaja. Glavni igrači na ovom području trenutno su, navodi Ured, Rusija, Kina, Iran i Turska.

"Strane sile kao što su Rusija, Kina i Iran intenzivno koriste svoje obavještajne službe za špijuniranje u i protiv Njemačke”, rekla je ministrica Faeser. Osim toga, prema navodima Uredu za zaštitu Ustava, postoje pokušaji nelegitimnog utjecaja i nadzora opozicionih članova iz tih zemalja koji ovdje žive.

Početkom maja Savezni ured za zaštitu ustava, zajedno s međunarodnim partnerima, jedan kibernetički napad pripisao je grupi APT28, koja je dodijeljena ruskoj vojnoj obavještajnoj službi. Hakeri su dobili pristup računima e-pošte u centrali stranke Socijaldemokratske stranke (SPD), kao i tvrtkama u sektorima logistike, naoružanja, zrakoplovstva i IT usluga.

tagesschau

 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu