Samit UN - Šolc za stvaranje održivog finansijskog svijeta

Agenda 2030 Ujedinjenih nacija sa svojih 17 ciljeva održivog razvoja je složena, nije nužno privlačna a i teško ju je svariti. To su neki od razloga zbog čega teško može da dopre do svijesti javnosti. Ipak, činjenica da će i sam savezni kancelar Olaf Šolc (Scholz) otputovati u Njujork i tamo 18. i 19. septembra učestvovati na samitu UN o održivosti, naglašava koliko je ova Agenda 2030 važna i za saveznu vladu.

- pročitajte još: „Moramo da shvatimo da smo ugroženi kao vrsta“

Ciljevi agende, 17 ciljeva održivog razvoja (SDG), su ambiciozni: projekat koji su UN usvojile 2015. odnosi se na ništa manje od novog globalnog shvatanja prosperiteta, za koji prihod po glavi stanovnika više ne bi trebalo da bude jedini odlučujući faktor. Umjesto toga, budući ekonomski rast treba da bude dizajniran na ekološki kompatibilan način.

Stoga je implementacija SDG usko povezana sa ciljevima Pariskog sporazuma o klimi. Svjetske ekonomije treba da budu podržane i promovisane ciljevima u stvaranju održivog životnog i ekonomskog okruženja sa niskim emisijama štetnih gasova. Ciljevi održivog razvoja se odnose na sve tri dimenzije održivosti: socijalnu, ekonomsku i ekološku.

- pročitajte još: Milioni ljudi u opasnosti od gladi

A onda ti ciljevi uključuju i globalnu borbu protiv siromaštva i gladi, opšti pristup visokokvalitetnom obrazovanju, pristupačnu i čistu energiju, borbu protiv društvenih nejednakosti i još mnogo toga.

Neuspjesi zbog korone i rata u Ukrajini

„Na početku je napravljen dobar napredak, ali su nas pandemija kovida 19 i rat u Ukrajini unazadili", kaže Berbel (Baerbel) Kofler (SPD), parlamentarna državna sekretarka u njemačkom Ministarstvu razvoja. Broj ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu širom svijeta pao je sa skoro dvije milijarde u 1991. na oko 650 miliona u 2019. Međutim, zbog pandemije korona virusa njihov broj se u međuvremenu ponovo povećao. Inflacija i rastuće cijene kao rezultat rata u Ukrajini uzrokuju da se jaz između bogatih i siromašnih dalje povećava. Pored toga, spore isporuke žitarica iz regiona Crnog mora predstavljaju prijetnju u mnogim dijelovima svijeta; brojna dugotrajna zatvaranja škola tokom pandemije korone su zauzvrat pogoršala globalne obrazovne nejednakosti.

Stoga, kaže Kofler, inicijativi je sada potreban novi zamah. "Kada putujem na afrički kontinent, ali i u Aziju i jugoistočnu Aziju, povećane cijene hrane i đubriva su veoma važna tema. Povećanje je naravno povezano i sa klimatskim promjenama, ali prije svega sa ratom u Ukrajini i stanjem cijena energije u cjelini“. Svi ovi faktori usporili su sprovođenje agende, smatra Kofler.

Agenda 2023 - kompas za globalne akcije

Shodno tome Antonio Gutereš (António Guterres) je rekao: „Moramo da ispunimo našu obavezu da podržimo najugroženije ljude, zajednice i nacije na svijetu. Stvaranje globalne ekonomije koja koristi svima zahtijeva hrabru akciju", kaže generalni sekretar UN. Njegovo ime je ono koje će se povezivati ili sa uspjehom ili pak sa neuspjehom agende. Za mnoge je sastanak u Njujorku ključni momenat kada je riječ o nasljeđu generalnog sekretara; nadaju se da će njegove diplomatske vještine dati dodatni podsticaj globalnoj implementaciji ciljeva SDG.

On je uvjeren u podršku njemačke vlade. Sastanku će prisustvovati lično kancelar Šolc (SPD). „Agenda 2030 sa 17 ciljeva održivosti je prekretnica u multilateralnoj saradnji i važan kompas za naše globalne akcije", rekao je kancelar za Dojče vele.

Svjetska banka - pionir za održive investicije?

„Održive finansije" - popularna je krilatica koju Šolc želi da iznese u prvi plan. „Na samitu SDG, Njemačka će raditi na postavljanju neophodnog kursa za ubrzanu implementaciju, na primjer kroz reforme u oblasti međunarodne finansijske arhitekture. Javni i privatni finansijski tokovi treba da budu bliže usklađeni sa ciljevima održivosti kako bi se stvorio finansijski prostor za društveno-ekološke transformacije", rekao je kancelar.

Plan izgelda ovako: Ako kompanije žele da u budućnosti imaju pristup subvencijama, kreditima ili investicijama, moraju da učine otvorene i uporedive relevantne informacije o tome koliko je njihovo poslovanje održivo. Investicije se tada mogu ciljano usmjeriti ka ekološki i društveno održivim aktivnostima.

Ili u promovisanju globalnog smanjenja nejednakosti. „Ovo je jedan od najpotcjenjenijih ciljeva na dnevnom redu UN", kaže Berbel Kofler. "To je toliko važno jer je povezano sa mnogim drugim pitanjima, od pristupa obrazovanju do pristupa zdravstvu do pitanja rodne ravnopravnosti - a takođe i pitanja: ko ima pristup resursima i energiji?", rekla je političarka SPD-a.

Konkretno, ona poziva na reformu Svjetske banke, koja mora postati „pionir” ove globalne transformacije finansijskog sektora. Morate više ulagati u održive projekte, što zahtijeva novu izjavu o misiji i nove modele finansiranja i poslovanja.

Skepticizam na globalnom jugu

Dok Njemačka putuje na samit sa jasnom posvećenošću ciljevima održivosti, raspoloženje u mnogim zemljama na globalnom jugu je rezervisanije. Po njima ciljevi ne idu dovoljno daleko. Oni kritikuju da su ciljevi deklaracije o namjerama bez obavezujućeg efekta i stoga imaju malo povjerenja u dosljednu implementaciju SDG. Takođe su ljuti što su bogate industrijske zemlje u prošlosti više puta prekršile obećanja, poput finansijskih obaveza da pomognu siromašnijim zemljama da se prilagode klimatskim promjenama. Velika je zabrinutost da nema pravih odgovora o tome kako se plemeniti ciljevi zapravo mogu sprovesti u aktuelnoj geopolitičkoj situaciji.

Čovjeku na čelu UN, Antoniju Guterešu, još nije pošlo za rukom da promijeni ovaj osjećaj. Dakle, na samitu se očekuju velika očekivanja. Do 2030. ima još sedam godina - prilično kratak vremenski period s obzirom na ogromne izazove našeg vremena.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu