Ko hoće u EU mora se odvojiti od Rusije!

"Ponovo se nešto pokrenulo i došlo do zamaha na zapadnom Balkanu," izjavila je radosno predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, dok je ulazila na Air Stadion u glavnom gradu Albanije. 27 šefova država i vlada EU sastalo se u Tirani sa svojim kolegama iz šest zemalja zapadnog Balkana kako bi još jednom potvrdili da će – u konačnici - sve balkanske države jednoga dana biti primljene u Evropsku uniju. Ursula von der Leyen je istakla, ne po prvi put, da brzina učlanjenja zavisi od samih kandidata. Pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom o pristupanju EU zvanično su otvoreni od jula ove godine. Pregovori sa Srbijom i Crnom Gorom vuku se niz godina a Bosna i Hercegovina bi uskoro mogla dobiti status kandidata. Kosovo, koje sve članice EU još ne priznaju kao državu, namjerava podnijeti zahtjev za članstvo do kraja godine. Predsjednica Kosova Vjosa Osmani to stalno najavljuje.

Ove godine je ubrzano približavanje zapadnog Balkana prema Evropskoj uniji, posebno s obzirom na ruski agresorski rat protiv Ukrajine. Albanska politologinja Klodiana Beshku rekla je za DW da je Evropska unija prepoznala koliko je geopolitički i strateški važno njeno neposredno okruženje. "Nažalost, bio je potreban rat pred vratima EU da bi se shvatila geopolitička težina Zapadnog Balkana", istakla je Klodiana Beshku.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen ove godine vidi značajan napredak zemalja zapadnog Balkana na putu prema EU. „Autokratije poput Rusije i Kine pokušavaju ostvariti svoj uticaj na zapadnom Balkanu. Ali EU je vaš daleko najvažniji partner", poručila je von der Leyen predstavnicima država i vlada šest zemalja zapadnog Balkana. "Vi morate odlučiti na čijoj ste strani. Ako ste na strani demokratije, to je onda Evropska unija. Ili želite da izaberete drugačiji put? Zato su ovo fundamentalna pitanja o kojima mi sada skupa raspravljamo", rekla je Ursula von den Leyen.

Vučić se osjetio prozvanim

Predsjednik Srbije, koji je ipak otputovao u Tiranu uprkos prvobitnom odbijanju, osjetio se prozvanim. Srbija je tradicionalni saveznik Rusije. Aleksandar Vučić do sada nije oštro kritikovao napad na Ukrajinu. Istovremeno, Aleksandar Vučić je demantovao da ima tako tijesne veze sa Moskvom. Predsjednik Srbije je pred novinarima odbacio optužbe da Srbija na Balkanu postupa i radi u korist Rusije. "To smo svojim postupcima demantovali. Lako je širiti svakakve optužbe, lažne tvrdnje i falsifikate o našoj zemlji, ali istina na kraju pobjeđuje. Srbija je nezavisna država i na putu ka EU. I to će tako i ostati", uvjeravao je predsjednik Vučić okupljene na samitu u Tirani.

Njemački kancelar Olaf Scholz je odgovorio da i dalje postoji razlika u mišljenjima sa Srbijom što se tiče sankcija izrečenih Rusiji. „Mi očekujemo da sve zemlje kandidatkinje podrže sankcije“, rekao je Scholz. Ali je dodao kako unatoč tome ima dojam da „u Srbiji postoji posve jasna perspektiva u smjeru Europe“. 

Sukob između Srbije i Kosova, kojeg Beograd i dalje smatra otcijepljenom pokrajinom, usporava proces pridruživanja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. EU pokušava posredovati kako bi se na kraju postigla obostrano priznanje državnosti. To bi bio preduslov za stvarni napredak u pristupnim pregovorima. U tu svrhu Njemačka i Francuska podnijele su novi prijedlog, čiji detalji još ne mogu biti objavljeni, rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell.

U tu svrhu Njemačka i Francuska podnijele su novi prijedlog, čiji detalji još nisu poznati. Taj prijedlog vjerovatno ima za cilj da sve države EU priznaju Kosovo ali i da Srbija u jednom trenutku napravi taj korak. Pet od 27 zemalja EU do sada nije priznalo Kosovo. U svakom slučaju Kosovo, kao posljednja država Balkana, želi zvanično podnijeti zahtjev za učlanjenje u EU do kraja godine.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani ističe da u potpunosti podržava sankcije Evropske unije Rusiji. Srbija, s druge strane, to ne radi. "S jedne strane imate zemlje koje se potpuno slažu sa EU, sa druge strane imate države koje se potpuno slažu sa Putinom. Ne treba ih tretirati jednako", glasio je zahtjev predsjednice Kosova Evropskoj uniji.

Umjesto da se direktno umiješa u sukob između Srbije i Kosova, EU na samitu u Albaniji radije ističe praktičan napredak koji je ostvaren. EU je stavila na sto paket pomoći od milijardu eura koji omogućava zemljama zapadnog Balkana, kojima je to potrebno, da dobiju subvencije za nabavku energenata i da investiraju u obnovljive izvore energije. Osim toga, nakon višegodišnjih pregovora, potpisan je sporazum kojim će se do 2027. godine uveliko smanjiti skupi prenos podataka u romingu preko telefonskih provajdera sa prostora EU. Naknade za roming su unutar zemalja članica EU zabranjene. Do 2024. takođe bi trebalo omogućiti građanima Kosova da putuju u EU bez vize. To je odavno realnost za ostalih pet zemalja Zapadnog Balkana. EU se zalaže i za jačanje trgovine i naučne razmjene unutar zemalja zapadnog Balkana. „I pristup unosnom unutrašnjem tržištu EU trebao bi se postepeno olakšati", izjavili su visoki EU-diplomati pred sastanak u Tirani. 

Domaćin sastanka na vrhu, koji se po prvi put održao u jednoj zemlji kandidatkinji, bio je oduševljen. Albanski premijer Edi Rama označio je ono što je dogovoreno kao „fantastično“ i „povijesno“. On je istaknuo da sada studenti iz svih zemalja zapadnog Balkana mogu slobodno studirati na sveučilištima u cijeloj Europskoj uniji. Kako je rekao, to je do sada bilo moguće samo za studente iz zemalja članica. „To su dobre vijesti za mlade ljude“, naglasio je Rama. On je također istaknuo: „Imali smo teške trenutke, ali nikada nismo napustili svoju vjeru u EU.“ I dodao da ovaj samit u Tirani nije kraj puta, ali je važan miljokaz. 

 

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu