Rusija: Izbori bez izbora?

DW: Gospodine Akunin, u Rusiji demonstranti već sedmicama izlaze na ulice i protestuju protiv Vladimira Putina. Riječ je o desetinama hiljada ljudi, koji svakodnevno demonstriraju. Vi ste jedno od najpoznatijih lica protestnog pokreta u Rusiji. Da li je to početak kraja Putinove ere?

Akunin: Potpuno sam siguran da se politička karijera Vladimira Putina polako ali sigurno bliži kraju.

DW: U gradovima Putin gubi popularnost, ali na selu je on još uvijek popularan. Kako objašnjavate da on i dalje ima najbolje šanse da osvoji predsjedničke izbore.

Akunin:Znate, uopšte nije lako reći kakve šanse Vladimir Putin istinski ima na predsjedničkim izborima 4. marta. Da bi se odgovorilo na to pitanje izbori bi morali biti fer i transparentni. Ali, oni to nisu. Prvo, Kremlj je odredio sve kandidate za predsjednika. Među njima nije nijedan, za kojeg bismo glasali mi koji protestujemo. Dakle možemo da biramo ili Putina ili drugog nekog kandidata koji nam se ne sviđa. To je jedna stvar. Druga je izborna kampanja i način na koji se provodi. Bestidno je u kojoj mjeri Putin određuje program na državnoj televiziji. Svi državni TV kanali šire samo propagandu. Kako onda da Vam pod takvim okolnostima dam odgovor na pitanje ko ima najbolje šanse da postane predsjednik.

DW: Zanimljivo je da su nosioci protesta pripadnici novog ruskog srednjeg sloja, koji su prije 12 godina profitirali Putinovim dolaskom na vlast. Šta te ljude sada tjera da izađu na ulicu?

Akunin: Mislim da je to prirodni proces, zakon evolucije. Razvoj srednjeg sloja prolazi kroz određene faze, zar ne? Najprije ljudi samo misle na to kako da naprave imetak i zbrinu sebe i svoje porodice. Ta faza je sada, hvala bogu, iza nas. Onda počinju da se interesuju šta se dešava napolju, u njihovom gradi i zemlji. Žele da učestvuju u političkom životu. No, za to nemaju mogućnost. Vođstvo u Kremlju je naviknuto da radi šta želi i da to nikome ne smeta. I sada su ruski moćnici suočeni sa neočekivanim preokretom.

"Ljudima više nije svejedno"

DW: Zar su parlamentarni izbori u decembru bili više nefer nego bilo koji drugi u prošlosti?

Akunin: Nisu. Ali, prije je ljudima bilo svejedno. Sada im nije više svejedno i izlaze na ulicu. Putin nikako ne može da razumije šta se dešava, šta se promijenilo. Promijenilo se to što je Rusija sada druga zemlja. Srednji sloj društva je odrastao. Želi da ima uticaj. Traži da saupravlja zemljom.

DW: Ali Putin kaže da je on bio taj, koji je napravio ruski srednji sloj?

Akunin: Da, ponekad se s tom porukom ide u javnost, naime da je sve čemu Rusija ima da se zahvali, došlo od Putina. Za ono što nije dobro, okrivljuje se američki State Department ili opozicija. No, sve manje ljudi vjeruje u te besmislice.

DW: Do sada je veći dio održanih demonstracija bio dozvoljen. Policija se drži po strani. Kada bi Kremlj mogao izgubiti živce?

Akunin: Vidite, Putin je okružen sa mnogo ljudi, koji nisu neke pameti. Takvi ljudi mogu napraviti puno gluposti, ako se svom šefu žele predstaviti kao poslušna djeca. Stoga je moguće da Kremlj izgubi živce, ali to će samo ubrzati pad režima, jer će doći do radikalizacije protestnog pokreta. Lako je suzbiti demonstracije na kojima je 300 ljudi. No, to je nemoguće, ako na njih izađe 100.000 ljudi. Osim toga, vjerujem da policija nije posebno zainteresovana da se bori protiv demonstranata.

DW: U izbornoj kampanji Putin je obećao jačanje demokratije i građanskih prava. Koliko mu se može vjerovati?

Akunin: Vidite kada jedan moćnik počne da gubi vlast, jer društvo teži promjeni, on ima samo jednu mogućnost da se održi na vlasti: On se mora staviti na vrh reformskog pokreta. Tome nas je podučila istorija. Dakle, on mora više dati nego što opozicija traži. No, Putin uvijek dolazi prekasno. Sada nudi demonstrantima ono što su tražili prije dva mjeseca. Sada je to premalo. Kao da hoće s nama da pregovara. Ali, on je u slabijoj poziciji. I to što nudi, nije dovoljno.

DW: Slogan protestnog pokreta u Rusiji je "Rusija bez Putina". Postoji li uopšte alternativa za Putina?

Akunin: To nas često pitaju, a istovremeno nam Kremlj servira svoje marionete. Pogrešno je pitanje ko bi mogao doći nakon Putina. Mi se trebamo pitati, šta treba doći nakon Putina. Jedini mogući odgovor je: demokratija.

Autor: Alexandra von Nahmen / Jasmina Rose
Odgovorna urednica: Belma Fazlagić Šestić