1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaRumunija

Rumunija: Kriza povjerenja nakon poništavanja izbora

Keno Verseck
10. decembar 2024

Ustavni sud Rumunije proglasio je predsjedničke izbore nevažećim - zbog ruskog uticaja. Ova odluka ima prizvuk stranačkog uticaja i produbljuje duboku političku krizu u zemlji.

https://p.dw.com/p/4nua0
Protesti protiv predsjedničkog kandidata Calina Georgescua: jedan demonstrant sjedi na ramenu čovjeka koji nosi bijelu masku a na glavi mu je kapuljača, drugi drže transparente
Protesti protiv predsjedničkog kandidata Calina Georgescua, koji je pobijedio na prvom krugu izboraFoto: DANIEL MIHAILESCU/AFP/Getty Images

Kraj političkih turbulencija u Rumuniji nije na vidiku. Prije nešto manje od dvije sedmice, Calin Georgescu, uglavnom nepoznati TikTok kandidat koji zastupa desničarske, proruske i ezoterične stavove, potpuno neočekivano pobijedio je u prvom krugu predsjedničkih izbora. Međutim, manje od 36 sati prije početka drugog kruga, rumunski Ustavni sud je u petak (6.12.2024) proglasio prvi krug izbora nevažećim. Time se cijeli proces predsjedničkih izbora mora ponovo organizovati. Ova odluka predstavlja vrhunac političke krize proteklih sedmica, čije posljedice se još ne mogu u potpunosti sagledati.

Ustavni sud je donio ovu odluku nakon što je početkom sedmice prvi krug izbora proglasio validnim. Razlog za ovu promjenu su nove informacije o uticaju na izbore putem TikToka, o finansiranju Georgescove kampanje i ruskom miješanju u izbore. U srijedu je aktuelni predsjednik Rumunije Klaus Iohannis objavio tajne dokumente obavještajnih službi, koji sadrže detalje o ovim dešavanjima, pri čemu je dio njih bio neodređen. Tako se u dokumentima ruski uticaj na izbore spominje samo indirektno, bez eksplicitnog imenovanja Rusije. Međutim, američki državni sekretar Antony Blinken je u četvrtak direktno optužio Rusiju za miješanje u rumunske predsjedničke izbore.

Odluka Ustavnog suda izazvala je podijeljene reakcije u rumunskoj javnosti i politici: jedni su izrazili šok i zgražavanje, dok su je drugi podržali. Elena Lasconi, kandidatkinja koja je ušla u drugi krug izborai liderka progresivno-liberalne stranke "Savez Spasimo Rumuniju" (USR), nazvala je odluku "nezakonitom i nemoralnom", te izjavila: "Rumunska država gazi demokratiju."

Kandidati za drugi krug izbora, koji je bio planiran za 8. decembar: Calin Georgescu i Elena Lasconi.
Kandidati za drugi krug izbora, koji je bio planiran za 8. decembar: Calin Georgescu i Elena Lasconi.

"Pakt s narodom i Bogom"

Aktuelni premijer i lider Socijaldemokratske stranke (PSD), Marcel Ciolacu, koji je dugo bio favorit u prvom krugu izbora, nazvao je ovu odluku "jedinim ispravnim rješenjem nakon objave tajnih dokumenata". Prema njegovim riječima, izborni rezultati su "očigledno iskrivljeni zbog ruskog uticaja."

Desničarski predsjednički kandidat Calin Georgescu nazvao je odluku Ustavnog suda "državnim udarom" i komentarisao je u svom uobičajenom mesijanskom stilu: "Korumpirani sistem je pokazao svoje pravo lice i sklopio pakt s đavolom. Ja sam, međutim, sklopio pakt s rumunskim narodom i Bogom." I drugi desničarski političari su također govorili o "puču", koji se navodno događa u Rumuniji, dok je George Simion, lider desničarske stranke "Alijansa za ujedinjenje Rumuna" (AUR), pozvao svoje pristalice na smirenost i suzdržavanje od protesta.

Bez nereda ali politička paraliza

Kada je rumunski predsjednik Klaus Johannis u petak navečer dao izjavu povodom odluke Ustavnog suda, činilo se da se trudi pronaći prave riječi. U kratkom obraćanju, tonom koji je zvučao ukočeno i birokratski, izjavio je da je Rumunija "stabilna, sigurna, demokratska" zemlja i da "nije u problemima". Johannis je najavio da će, u skladu s Ustavom, ostati predsjednik sve dok njegov nasljednik ne bude inaugurisan, te obećao: "Nastaviću se angažovati za zemlju kao i do sada." Međutim, u proteklim godinama Johannis se suočavao s kritikama zbog pasivnosti i nedostatka odlučnosti.

Bez boljitka i nakon 30 godina

Strahovi od izbijanja nemira nisu se ostvarili u petak uveče. Generalno gledano, nasilni sukobi su malo vjerovatni. Stravična iskustva tokom krvavog ustanka protiv diktatora Ceaușescua u decembru 1989. godine i haotičnih mjeseci nakon toga, posebno nasilnih marševa rudara iz doline Jiu prema Bukureštu, i dalje su traumatična za mnoge ljude. Većina javnosti želi po svaku cijenu izbjeći takve scenarije. Rumunska žandarmerija, koja je uz policiju odgovorna za javnu sigurnost i red, demantovala je u petak da je stavljena u stanje povećane pripravnosti.

Kriza povjerenja u pravosuđe

Stvarna opasnost, s druge strane, je poplitički vakuum u narednim mjesecima. Nova runda predsjedničkih izbora vjerovatno će se moći održati tek u martu. Trenutni predsjednik Klaus Johannis nije snažan akter.

Također, formiranje nove vlade nakon parlamentarnih izbora održanih prošle nedjelje (1.12.2024.) moglo bi trajati mjesecima, jer Rumunija i dalje ostaje u modusu izborne kampanje. Time joj prijeti duža politička paraliza.

Odluka Ustavnog suda mogla bi dodatno produbiti duboku krizu povjerenja rumunskog društva u državu i demokratske institucije. Presuda od petka samo je najnovija u nizu odluka kojima se sud – i pravosuđe općenito – diskreditovao u očima mnogih ljudi u Rumuniji.

Početkom oktobra 2024. Ustavni sud isključio je ekstremno desničarsku predsjedničku kandidatkinju Dianu Șoșoacă iz izborne utrke, navodeći da su njene političke izjave "nespojive s vrijednostima demokratije" i da ugrožavaju članstvo Rumunije u EU i NATO-u. Istovremeno, Calin Georgescu i lider AUR-a George Simion, koji sami često kritiziraju EU i NATO i veličaju antisemitske legionarske fašiste Rumunije iz perioda između dva svjetska rata, nisu bili isključeni iz izbora.

Rumunjska: lažni revolucionari i prave mirovine

"Zemlja neograničenih mogućnosti"
 

Političke glasine u Rumuniji sugeriraju da su vladajući socijaldemokrati, koji dominiraju državom i administracijom već 35 godina, zamislili scenarij u kojem bi premijer i lider PSD-a Marcel Ciolacu i lider AUR-a Simion dospjeli u drugi krug izbora – koji bi Ciolacu potom osvojio. Sada su mnogi Rumuni uvjereni da je Ustavni sud ponovo djelovao kao produžena ruka političkog establišmenta – nakon što je u prvom krugu predsjedničkih izbora sve išlo protivno planovima, s Georgescuom na prvom mjestu i Elenom Lasconi na drugom.

Ako je vjerovati pričama po kuloarima, prije svega Elena Lasconi predstavlja prijetnju starim sistemskim strankama, jer ona i njena stranka ozbiljno shvataju borbu protiv korupcije i druge neophodne reforme.

Istaknuti rumunski pravnik i bivši sudija Cristi Danileț, koji je već dugi niz godina aktivan u organizacijama civilnog društva, sarkastično je komentirao odluku Ustavnog suda na Facebooku: "Sud je donio načelnu odluku, kojom se mogu ispraviti sve greške. Rumunija je postala zemlja neograničenih mogućnosti."

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu