Rohani traži više slobode za stranke u Iranu

Nade brojnih reformski orijentiranih Iranaca i kritičara režima bile su velike kada su na predsjedničkim izborima u junu 2013. godine svoj glas dali Hassanu Rohaniju. On je tokom svoje predizborne kampanje najavio kako želi okončati ugnjetavanje opozicionih aktivista i stranaka.

Očekivanja su porasla kada su na inicijativu Rohanija kratko nakon što je preuzeo predsjedničku dužnost, neki opozicioni političari pušteni iz zatvora. Nakon toga se i puštanje iz kućnog pritvora dvojice poznatih reformskih političara Hosseina Mussawia i Mehdia Karrube - dvojice vođa opozicionog "Zelenog pokreta" iz 2009. godine - činilo mogućim.

Pa ipak, od tada su nastojanja vlade na ovom području zapala u poteškoće jer predsjednikovi konzervativni protivnici čine sve što je moguće kako bi Rohanijeve namjere o untarpolitičkim reformama sasjekli u korijenu.

Zahtjev za više slobode

Stoga je sam Rohani u govoru iranskim guvernerima u Ministarstvu unutarnjih poslova, održanom na početku godine, izrazio zabrinutost zbog trenutne političke situacije u zemlji. Pri tome je kritizirao atmosferu policijske države koja vlada u Islamskoj republici.

Aktivistica na zaštiti ljudskih prava i dobitnica Nobelove nagrade za mir, Shirin Ebadi, smatra da Rohanijeve kritike ipak ne idu dovoljno daleko: "Ako predsjednik Rohani već kritizira atmosferu policijske države, onda mora ići korak dalje i imenovati probleme i odgovorne za njih," zahtijeva Ebadi. "Jer, kao predsjednik on je čuvar ustavom zagarantiranih prava naroda, a brojna hapšenja - među kojima i Mussawia i Karrubija - su u suprotnosti sa ustavom," kaže Ebadi.

Rohani se u svom govoru založio i za podsticanje aktivnosti "legalnih političkih stranaka". "Ne možemo političke interese jedne zemlje, koja ima više od 70 miliona stanovnika, izraziti bez političkih stranaka," rekao je Rohani.

Njemu ipak nedostaje moć da poduzme mjere kojima bi bila oživljenja stranačka scena u zemlji. Naime u političkim pitanjima posljednju riječ ima uvijek vrhovni duhovni vođa Ali Chamenei.

Strah od protivničkih glasova

No Ebadi ne vjeruje da će se islamska država odvažiti na uvođenje više demokratije: "Čim se neka stranka distancira od konzervativizma režima i počne dobivati na ugledu među stanovništvom ona mora računati sa tim da će biti protjerana u ilegalu", kaže Ebadi za DW.

Politolog iz Teherana Sadegh Zibakalam smatra da Rohani pokušava u najmanju ruku ojačati one reformske stranke koje još uvijek smiju legalno djelovati. "Konzervativne vođe u Iranu su prema političkim organizacijama još uvijek veoma skeptični. Zbog toga bi jačanje onih stranaka koje trenutno legalno djeluju bio prvi korak ka stvarnoj demokratizaciji u budućnosti", kaže Zibakalam.

U Iranu doduše postoje brojne frakcije i politička krila, ali i klasični partijski sistem. Rad brojnih stranka je posebice nakon gušenja protesta zbog reizbora Mahmuda Ahmadinedžada na mjesto predsjednika 2009. godine ili zabranjen ili je njihovo djelovanje ograničeno. Posebice je tu riječ o reformiranim strankama i organizacijama koje se zalažu za liberalizaciju društva. One se optužuju da nisu vjerne islamskom establišmentu.

"Kritike na račin režima u Iranu moćni konzervativci vide kao pobunjeničke ideje i kao opasnost za nacionalnu sigurnost. Svaki stranački političar i aktivist, koji otvoreno kritizira sistem, mora se suočiti sa ovom optužnom. U jednoj takvoj situaciji stranke gube vrijednost za društvo", kaže Ebadi.

Prema njenom mišljenju konzervativne elite su u osnovi spremne na temeljitu promjenu mišljenja kako bi Rohanijeva vizija postala realnost. "Sve dok se kritika shvata kao opasnost za sistem u Iranu neće biti stvarne partijske demokratije."

Autori: Jashar Erfanian / Zorica Ilić

Odgovorna urednica: Belma Šestić