Revolucija za njemački zdravstveni sistem?

Njemačkom zdravstvenom sistemu nije dobro. Neefikasan i najskuplji po glavi stanovnika u Evropi, kaže ministar zdravlja Karl Lauterbah iz SPD-a. Lauterbah je na nedavnoj konferenciji u Rostoku rekao da ne želi da diže uzbunu, već da ističe da je hitno potrebna „prekretnica".

Lauterbah time aludira na prekretnicu koju je kancelar Olaf Šolc najavio nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. Ministar želi slične velike korake za zdravstveni sistem kao što su učinjeni i za politiku odbraneNjemačkeOlaf Scholz.

S tim ciljem, Lauterbah je predstavio sveobuhvatne planove reformi. Trenutno se razmatra oko 15 različitih nacrta zakona. Oni su namijenjeni rješavanju najvećih problema: premalo ljekara, previše praznih bolničkih kreveta, prevelik finansijski pritisak na bolnice i spora digitalizacija.

Međutim, Lauterbahove ambicije za sada nailaze na pomiješane reakcije: većina ljekarskih udruženja hvalila je Lauterbahove planove, a zdravstvena osiguranja upozoravaju na veće doprinose. Dirk Hajnrih, otorinolaringolog i predsjednik medicinskog udruženja Firhovbund, kaže za DW da reforme imaju i „svijetlu i tamnu" stranu.

Ojgen Briš, predsjednik Njemačke fondacije za zaštitu pacijenata, vidi više tame nego svjetlosti: „Savezni ministar zdravlja ima mnogo ideja. Ali ostavlja i prostor za sumnju u njihovu praktičnost", kaže Briš u intervjuu za DW.

Novo finansiranje bolnica

Šolcov kabinet je sredinom maja odobrio jedan od najvećih i najkontroverznijih Lauterbahovih planova: reformu bolnica koju je ministar opisao kao „revoluciju".

Polazna tačka: Njemačka ima najveći broj bolničkih kreveta po glavi stanovnika u Evropskoj uniji (7,9 kreveta na 1.000 stanovnika – prosjek EU: 5,3). Održavanje ovih kreveta je skupo. Prema Lauterbahu, zbog toga su mnoge bolnice bile na ivici bankrota. Rezultat je da pacijenti nepotrebno borave u bolnici kako bi zdravstvenim osiguranjima mogli naplatiti više novca. Ovo zauzvrat povećava troškove zdravstvene zaštite i premije osiguranja.

Reformom se bolnice više neće plaćati po liječenju. Umjesto toga, klinike bi trebale dobijati i takozvane paušalne naknade za zadržavanje. To znači da bolnice dobijaju veliki dio novca za održavanje osoblja i opreme ili, na primjer, za rad u hitnoj pomoći.

Ovo ima za cilj da smanji finansijski pritisak da se izvrši što više operacija i tretmana, čak i ako bolnica nije dovoljno kvalifikovana da to uradi.

Ova mjera ima za cilj da obezbijedi da se pacijenti kojima je potrebno složeno liječenje što prije upućuju specijalistima. Prema mišljenju Ministarstva zdravlja, to će dugoročno smanjiti troškove zdravstvene zaštite. Pacijenti bi imali bolje šanse za oporavak i manji rizik da postanu žrtve medicinskih grešaka. Lauterbah vjeruje da bi ova reforma mogla spasiti desetine hiljada života godišnje.

Premalo ljekara na selu

„Reforma bolnica je naravno ispravna i važna", kaže Dirk Hajnrih iz Firhovbunda. "Ali imamo previše bolničkog liječenja." On poziva da se više tretmana sprovodi ambulantno, odnosno da pacijenti ne moraju da leže u bolnici. Osim toga, potrebno je reformisati hitnu pomoć.

Ojgen Briš iz Fondacije za zaštitu pacijenata je takođe skeptičan. „U ambulantnoj medicinskoj njezi stariji, hronični bolesnici i ljudi kojima je potrebna njega teško da više mogu naći novog porodičnog ljekara“, kaže on.

Njemačka se bori s nedostatkom ljekarskih ordinacija u ruralnim oblastima jer sve manje ljekara želi da radi na selu. Ministarstvo zdravlja želi da riješi ovaj problem tako što će ponuditi dodatni novac klinikama u tim područjima.

Briš je također oprezan: „Činjenica da se sada stvaraju bolje mogućnosti za zaradu neće sama po sebi dovesti do većeg broja ljekara u ruralnim regionima. Na kraju krajeva, drugi lokalni faktori takođe igraju ulogu."

Jedan problem je riješen novom reformom: ograničenje naknada za ljekare opšte prakse. Ljekari su se dugo žalili na ovo ograničenje budžeta – i povremeno štrajkovali – jer su često bili primorani da besplatno liječe pacijente. Lauterbah se nada da će ukidanje ograničenja ljekarima ponuditi nove podsticaje. Hajnrih pozdravlja ovaj korak, ali i kaže da Lauterbah ne ide dovoljno daleko. "To ostaje na pola puta jer se specijalisti ne izdvajaju iz budžeta. Nije od koristi za pacijenta ako bi možda brzo dobio pregled kod svog porodičnog ljekara, a zatim da mjesecima čeka na pregled kod specijaliste."

Takođe, potrebno je skratiti vrijeme čekanja u ljekarskim ordinacijama tako što će se ljekarima omogućiti da konsultacije obavljaju onlajn ili telefonom i da hroničnim bolesnicima prepisuju lijekove na godinu dana. Do sada su takvi pacijenti morali svaka tri mjeseca da idu kod ljekara radi obnavljanja recepta.

Novi atlas klinika je već dostupan. On omogućava pacijentima da uporede bolnice – na osnovu pregleda opcija liječenja, osoblja, broja slučajeva i broja komplikacija. Ali ova inicijativa ministra zdravlja je takođe kritikovana. Političari iz opozicionih partija već su tražili da se portal za poređenje odmah ukloni jer dezinformiše pacijente. Ministarstvo zdravlja je sada najavilo da će kontinuirano ažurirati atlas uprkos stalnim kritikama.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu