1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Republika Moldavija: ruske prijetnje i "Putinovi prijatelji"

Vitalie Călugăreanu | Dana Alexandra Scherle
30. septembar 2022

Rizik od destabilizacije u Republici Moldaviji je velik. Separatistička regija Pridnjestrovlje, gdje su stacionirani ruski vojnici, nije jedini ozbiljan problem te bivše sovjetske republike.

https://p.dw.com/p/4HVNB
Republik Moldau Chisinau | Regierungsgebäude
Foto: Anna Gluschko/DW

Rat u Ukrajini je prijeteće blizu: u ranim jutarnjim satima 24. februara 2022. mnoge Moldavce su probudile eksplozije u susjednoj zemlji. Sada je situacija još napetija. Fingirani referendumi u područjima Ukrajine pod ruskom okupacijom, djelomična mobilizacija koju je najavio Putin i rizik od upotrebe "nekonvencionalnog oružja" mogući su rizici za Republiku Moldaviju, rekla je predsjednica Maia Sandu nakon sastanka Vrhovnog vijeća sigurnosti Republike Moldavije koje je zasjedalo prošlog vikenda. Ona je ujedno zajamčila da su sve odbrambene i sigurnosne institucije spremne primjereno odgovoriti na prijetnje. "Trenutno je rizik od upotrebe nuklearnog oružja malo vjerojatan, ali ne i nemoguć", istaknula je Sandu.

Vrhovno vijeće sigurnosti stoga je preporučilo moldavskoj vladi da provjeri jesu li institucije i stanovništvo spremni na moguće posljedice takvih scenarija ili nuklearne nesreće.

Oštri tonovi iz Moskve

Nova razina eskalacije ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine posebno je prijeteća za bivšu sovjetsku Republiku Moldaviju, i to ne samo zbog njezine geografske blizine Ukrajini. U separatističkoj Transnistriji, koja se početkom devedesetih uz rusku pomoć odcijepila od Moldavije, još od tada su stacionirani ruski vojnici. 

Republik Moldau | Transnistrien | Tiraspol
U separatističkoj Transnistriji, koja se početkom devedesetih uz rusku pomoć odcijepila od Moldavije, još od tada su stacionirani ruski vojniciFoto: Sergei Gapon/AFP

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorio je Moldaviju početkom septembra da bi "prijeteća situacija" za sigurnost ruskih trupa u Pridnjestrovlju mogla izazvati vojni sukob s Moskvom. "Svaka prijetnja za sigurnost ruskih trupa smatrala bi se napadom na Rusiju prema međunarodnom pravu", rekao je Lavrov u intervjuu za ruski TV kanal. Još u junu 2022. Lavrov je tvrdio da će moldavske vlasti "ukinuti sve rusko, baš kao u Ukrajini".

Republika Moldavija - poput Ukrajine - od juna ima status kandidata za članstvo u EU. U proljeće je rusko veleposlanstvo u glavnom gradu Moldavije Kišinjevu pozvalo građane koji govore ruski da se preko elektronske pošte jave ako su diskriminirani. Međutim, Moldavci, koji govore ruski a kojima je poziv bio upućen, su umjesto toga pozvali Moskvu da ostavi Moldaviju na miru: ​​Njih ne treba "spašavati" i neće biti diskriminirani, glasila je poruka.

Regrutacija Moldavaca s ruskim putovnicama?

Prije svega u separatističkoj regiji Transnistria postoje ljudi koji imaju i moldavsko i rusko državljanstvo. Ovo je posebno osjetljivo u kontekstu djelomične mobilizacije ruskih građana. Prema navodima moldavskog Ministarstva odbrane, mobilizacija Moldavaca je moguća ako žive u Rusiji i ako imaju rusko državljanstvo. Međutim, to se ne odnosi na Moldavce s ruskim putovnicama koji žive izvan Ruske Federacije - tj. ne na one u Republici Moldaviji, uključujući Transnistriju, navodi Ministarstvo. Predsjednica Maia Sandu također je upozorila da će Moldavci s ruskim i moldavskim putovnicama izgubiti moldavsko državljanstvo ako se bore na strani Rusije protiv Ukrajine.

Nakon što je Putin naredio djelomičnu mobilizaciju, redovi u veleposlanstvu Moldavije u Rusiji bili su toliko dugi da je konzularni odjel ostao otvoren tokom vikenda: veliki broj Moldavaca s dvojnim državljanstvom je naime želio podići takozvane "bijele putovnice". Riječ  je o privremenom dokumentu koji omogućuje jednokratni ulazak u Moldaviju ako je neko izgubio moldavsku putovnicu ili mu je istekla. Ipak čak i za Moldavce s "bijelim putovnicama" ili za one koji imaju samo moldavsko državljanstvo i stoga ne mogu biti pozvani u rusku vojsku, vrlo je teško vratiti se u Moldaviju iz Rusije. Redovi na rusko-moldavskoj granici iznimno su dugi, a Kišinjev je prvog dana ruske invazije na Ukrajinu obustavio izravne letove s Rusijom iz sigurnosnih razloga. Avionska karta s nekoliko presjedanja od Moskve do Kišinjeva sada košta hiljade eura.

Moldavski migranti napuštaju Rusiju

Mnogi Moldavci koji žive i rade u Rusiji vratili su se u svoju domovinu puno prije djelomične mobilizacije, kaže za DW stručnjakinja za demografiju Olga Gagauz s Nacionalnog instituta za ekonomske studije u Kišinjevu. Prije početka ruskog agresorskog rata u Ukrajini, više od 300.000 moldavskih migranata živjelo je u Ruskoj Federaciji, ali njihov broj se smanjio na oko 70.000 - čak i prije djelomične mobilizacije. 

Republika Moldavija nije dio niti jednog vojnog saveza i njezina je neutralnost upisana u ustav. "Ipak, samo poraz Putinovog režima na bojnom polju može nam ponuditi prave garancije sigurnosti", kaže Oazu Nantoi, zastupnik proeuropske stranke PAS. Inače, kaže on, nismo zaštićeni, iako se izjašnjavamo neutralnima. 

Maia Sandu
Maia Sandu, predsjednica MoldavijeFoto: Dursun Aydemir/AA/picture alliance

Šatorsko naselje ispred ureda predsjednika, plaćeni prosvjednici

Postoji mnogo pokušaja destabilizacije Moldavije - uključujući i one putem ruskih medija i njihove propagande i proruskih stranaka u Kišinjevu. Tako proruski političari pokušavaju okriviti proeuropsku vladu za dramatičan rast cijena energenata i inflaciju koja je iznad 34 posto. Proruski stavovi ne postoje samo u politici i među većinom stanovnika separatističke regije Transnistria, već i u autonomnoj regiji Gagauziji na jugu zemlje. Ovdje živi manjina Gagauzi i oni su kršćansko-pravoslavni turski narod.

U glavnom gradu Kišinjevu pristaše oporbene stranke Shor su postavile šatore ispred predsjedničkog ureda. Pozivaju na ostavku proeuropske šefice države Maie Sandu. Ilan Shor, čelnik stranke koja nosi njegovo ime, osuđen je na sedam i pol godina zatvora zbog pranja novca. On kontrolira nekoliko tvrtki i jedan čitav medijski imperij. Kako bi izbjegao zatvorsku kaznu „pouzdani partner Moskve", kako ga nazivaju ruske propagandističke televizije, pobjegao je u rodni Izrael. Brojni demonstranti ispred predsjedničkog ureda rekli su novinarima da su plaćeni da prosvjeduju protiv predsjednice Moldavije. Na video snimkama koje kruže internetom, oni se ponosno – i vidno pijani – opisuju kao "Putinovi prijatelji”.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu