1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„Reformska vlada“ u BiH i kritike na račun Schmidta

31. januar 2023

„BiH ima novu vladu, ali formiranje vlasti u Federaciji BiH i dalje je blokirano unatoč odluci visokog predstavnika“, piše austrijski Standard. List piše i o Christianu Schmidtu.

https://p.dw.com/p/4Muo8
Bosnien-Herzegowina Regierungsgebäude in Sarajevo
Foto: DW/Mehmed Smajic

„Za novu Vladu (Vijeće ministara, op. red.), na čijem je čelu HDZ-ova političarka Borjana Krišto, glasovalo je samo 23 od 42 zastupnika", piše austrijski Standard.

„Koaliciju su posljednjih mjeseci forsirali i američki predstavnici, iako je američko veleposlanstvo službeno priopćilo da nema nikakve veze s formiranjem vlade. Posebno je kritizirana činjenica da su samo dvije od devet članica Vijeća ministara žene. No, nedostatak stručnog znanja, kao i lični profili nekih od ovih ministara također izaziva mrštenje u BiH", piše Standard.

„Novi ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković nema međunarodnog iskustva, košarkaš je i studirao je Fakultet za fizičko obrazovanje i sport u Sarajevu. Ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Stašu Košarca, pripadnika etnonacionalističkog SNSD-a, bivša supruga je prijavila za obiteljsko nasilje. Ministar sigurnosti Nenad Nešić, koji će od sada imati pristup osjetljivim podacima, na meti je brojnih kritika, ali i njega samog optužuju za kontakte s kriminalnim miljeom, što on, naravno, negira", piše dalje Standard.

Nešić, predsjednik Demokratskog narodnog saveza (DNS) i bivši inspektor Kriminalističke policije je na dan formiranja vlade upao u oči, jer je kako pred Parlamentom u Sarajevu tako i na televizijskom javnom servisu pokazao tri prsta, što je doživljeno kao nacionalistička provokacija. 

Standard dodaje da je interesantno da su predstavnici međunarodne zajednice, poput EU-a, SAD-a, ali i visoki predstavnik Christian Schmidt, pozdravili formiranje koalicije te čak govorili o "reformskoj vladi".

Podrška prije svih SAD-a

List podsjeća da je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt prošle sedmice posjetio Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta. „On je na udaru kritika jer je iskoristio svoje ovlasti i u izbornoj noći, 02. oktobra, nametnuo promjene Izbornog zakona i Ustava FBiH u korist hrvatsko-nacionalističkog HDZ-a. Vlada susjedne Hrvatske je prethodno lobirala za takve promjene Izbornog zakona kod Schmidta, kao i kod Evropske unije i SAD-a", piše Standard.

Standard dalje navodi kako su mnogi ovo doživjeli kao prijeteće miješanje u unutarnja pitanja BiH, „tim više što je hrvatska vlada tokom rata u BiH (1992.-1995.), zajedno sa tadašnjom srpskom vladom pokušala uništiti državu BiH i međusobno je podijeliti". 

Christian Schmidt
Christian Schmidt je na udaru kritika zbog nametanja izmjena Izbornog zakona i Ustava Federacije, piše austrijski StandardFoto: Elvis Barukcic/AFP/Getty Images

U tekstu se navodi da je Schmidta podržala ne samo Hrvatska, „već prije svih SAD". 

BiH zaslužuje bolje

List potom piše da je Schmidtov razgovor u Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta bio zatvoren za javnost i dodaje da je Schmidt dobio potporu prvenstveno iz redova Europske pučke stranke, čiji je i sam član. „Nasuprot tome drugi europarlamentarci su od njega tražili da povuče svoje izmjene izbornog zakona i pojasni u kojoj je mjeri hrvatska Vlada bila u to uključena, kao i da provede presude Europskog suda za ljudska prava."

Zastupnica Zelenih, Tineke Stirk, je kako piše austrijski Standard, bila „prilično razočarana" razmjenom mišljenja sa Schmidtom. "Molila sam za susret, kako bih osigurala izvjesnu mjeru obaveze polaganja računa bosanskim građanima, koji su pogođeni njegovim odlukama. Obzirom da se gospodin Schmidt posljednjih mjeseci sakrio od javne debate, smatram problematičnim što se taj susret odvijao iza zatvorenih vrata, što me sprječava javno komentirati, šta je ko tačno izjavio na tom sastanku", rekla je Tineke Stirk novinarki Standarda. Zastupnica Zelenih je, kako se dalje navodi u članku, izrazila kritiku ne samo na momenat već i na sadržaj Schmidtove odluke o promjeni Izbornog zakona, koja po njenom mišljenju "cementira etno-teritorijalnu podjelu i ne vodi u inkluzivnije društvo".

Slovenački zastupnik u Europskom parlamentu Klemen Grošelj, iz vladajuće stranke Pokret za slobodu, rekao je da Schmidt ne zna u kojem pravcu želi ići.

„Ne znam u čemu je stvar, da li je u pitanju naivnost, neiskustvo ili nepoznavanje regiona i zemlje, ali Bosna i Hercegovina zaslužuje bolje", rekao je Grošelj", piše Standard.

„Schmidtu nedostaje ideja da BiH mora počivati na evropskim vrijednostima i civilnoj organizaciji države. Ne samo Schmidt, nego i drugi predstavnici međunarodne zajednice već više od 30 godina više puta favoriziraju dogovore s nacionalistima u BiH, ali istovremeno ne podržavaju one snage koje žele europsku i građansku BiH. Nejasno je zašto se ova strategija, koja je do sada bila neuspješna, i dalje provodi", piše Standard i zaključuje kako je nakon Schmidtovih odluka formiranje nove vlade Federacije BiH „opet krajnje neizvjesno".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu