Dodikova predizborna kampanja

"Kada čujete političare koji su došli na spektakl, čovjek pomisli da je njima do toga da simbolički izbrišu granicu između Srbije i Republike Srpske (RS)", piše bečki Standard osvrćući se na antiterorističku vježbu "Drina 2016" koju su zajedno izvele policeje Srbije i RS, a koju je čak prenosila i televizija, a kojoj su prisustvovali vodeći političari iz RS i Srbije.

"Za Milorada Dodika, koji se već godinama zalaže za podjelu Bosne i Hercegovine, ova akcija je pokazala da 'granica nema jer ni terorizam ne poznaje granice'. Ovako se pokazalo zajedništvo u borbi protiv zla koje se prostire širom svijeta.

'Predjesnik Srbije kao četnik ratovao u BiH'

Predsjednik Srbije, Tomislav Nikolić je kazao da u saradnji Srbije i Republike Srpske nema zadataka "koje ne bi bilo moguće zajednički riješiti'. Nekima ovo zvuči opasno. Jer, Nikolić se u ratu u Bosni i Hercegovin borio u četničkoj jedinici. (...) I zbog toga je antiteroristička vježba 'Drina 2016' u Federaciji BiH propraćena s pomiješanim osjećanjima. Jer, tamo svako zna da su u ratu protiv Armije BiH zajedno ratovale jedinice iz Srbije i jedinice bosanskih Srba. (...) A Drina je mjesto od ogromnog simboličkog značaja jer su u dolini Drine protjerane i ubijene hiljade Bošnjaka zbog svog muslimanskog imena", piše Standard. List takođe napominje da sada udruženje ratnih vojnih veterena "Zelene beretke" želi da, kao odgovor 'Drinu 2016', takođe održi vojnu vježbu.

Takođe citira kriminologa Gorana Kovačevića koji kaže kako je ova akcija 'nacionalistička izborna poruka'. "Činjenica je da se 2. oktobra održavaju lokalni izbori. Republika Srpska je bankrot, ekonomska situacija loša. Zato se jaki čovjek Banjaluke oslanja ponovo na etnonacionalizam. Pri tom on želi da 25. septembra održi referendum o Danu RS, iako je Ustavni sud BiH donio odluku da je proslavljanje tog dana kao Dana RS protivno ustavu", piše bečki dnevnik.

"Usred izborne kampanje se čuju i teške riječi iz susjedne Hrvatske. Tako su u javnost dospjeli i razgovori bivšeg premijera te zemlje Zorana Milanovića koji je rekao kako 'BiH nije istinska država i kako se tamo nema s kim razgovarati'. U tom razgovoru je Milanović govorio i o konsekvencama ukoliko se RS stvarno otcijepi od BiH. 'Šta ćemo mi onda raditi? Hoćemo li ostaviti Hrvate u jednoj zemlji sa Bošnjacima? Mislim da ne... sjetite se da mi tu imamo posla sa zločincima'", govorio je Milanović podsjeća Standard i nastavlja: "To mnogima u BiH ulijeva strah. Posljednjih godina se nacionalistički bosanski Hrvati zalažu za dobijanje 'trećeg entiteta'. A tokom rata je bilo stremljenja da se jedan dio BiH otcijepi i pripoji Hrvatskoj", zaključuje austrijski dnevnik.

Politički zatoj na Kosovu

Švajcarski dnevnik Noje cirher cajtung (NZZ) piše o „političkom zastoju na Kosovu“. Kosovska vlada povukla je iz skupštinske procedure prijedlog sporazuma o demarkaciji sa Crnom Gorom pošto sjednici nisu prisustvovali poslanici Srpske liste. „Demonstranti koji su se okupili u blizini parlamenta počeli su slavlje – kojem su se brzo pridružili i poslanici opozicije. Da li će i kada vlada ponovo pokušati da sprovede započeto – nije jasno. „(Premijer Isa prim. red.) Mustafa je naglasio da je čitava stvar samo odložena a ne i obustavljena.“

„Predmet diskusije je 8.000 hektara zemlje na Rugovskoj planini između Peći i crnogorskog Rožaja. Vlada Kosova kaže da ta teritorija pripada Crnoj Gori. Nova granica proteže se duž stare administrativne linije iz 1974. koja je tadašnju srpsku pokrajinu Kosovo odvajala od Crne Gore. Tamošnji pastiri i drvosječe, međutim, žale se da ih granica odvaja od njihovih pašnjaka i šuma. U vrijeme Jugoslavije, unutrašnje granice u brdima nisu ni bile važne.“

„Od proglašenja nezavisnosti Kosova prije osam godina, nijedna rasprava nije ovako podijelila zemlju“. U tekstu se objašnjava da je do ovako velikog spora došlo zbog Vetevendosje, „lijevonacionalističke opozicione stranke“ koja vodi veliku kampanju utemeljenu na strahu od gubitka teritorije i žestokoj netrpeljivosti prema političkoj eliti. Opisuje se i kako opozicioni poslanici od početka godine bacaju suzavac u parlamentu i tako sprečavaju glasanje o prihvatanju pomenutog sporazuma.

„I vlada snosi veliku odgovornost za krizu. Ona nije informisala ljude kojih se to tiče, i dugo nije odgovarala na pitanja i kritike. Mnogim građanima se smučila ta arogancija, inače udružena sa velikom neefikasnošću kada je riječ o uslužnim djelatnostima države […] Na Kosovu mnogi osjećaju da ih je Zapad ostavio na cjedilu i više im nije važno ni to što je EU najavila da će im nakon demarkacije granice ukinuti vize. Crna Gora je do sada uzdržano reagovala na otezanje sa demarkacijom – ali to će se promijeniti ako se to otezanje nastavi.“

Pašnjaci i telefonija

Austrijski list Standard istim povodom piše da je „istorija plemena koja su živjela na Kosovu, u Crnoj Gori i sjevernoj Albaniji puna sporova oko granica. U prošlosti se najčešće radilo o pašnjacima, ali uvijek se radilo – o demonstraciji moći. To je ostalo isto. Juče je kosovski parlament konačno trebalo da glasa o graničnom sporazumu sa Crnom Gorom, koji je dogovoren još prije godinu dana. Ali, Srpska lista – stranka srpske manjine na Kosovu – iskoristila je priliku da u igru unese sopstvene zahtjeve. Jer, bez Srpske liste, vladajuće stranke PDK i LDK ne bi imale dovoljan broj glasova za donošenje Sporazuma, jer su i neki njihovi poslanici protiv toga.“

„Zato je premijer Isa Mustafa morao da povuče glasanje o Sporazumu. On ipak smatra i da su zahtjevi Srpske liste protivustavni. Navodno se radi i o tome da bi Telekom Srbije trebalo da u još većoj mjeri bude aktivan na Kosovu. Regulisanje telefonije je predmet dijaloga između Srbije i Kosova. 80 od 120 poslanika morali bi da glasaju za ratifikaciju Sporazuma o demarkaciji granice sa Crnom Gorom. Srpska lista ima 11 mandata. Ona je u četvrtak saopštila da neće da učestvuje u tome iz bezbjednosnih razloga“.