Razgovarati s Putinom? Gotovo da nema šansi da se rat završi

Jesu li ove godine mogući pregovori o okončanju ruskog rata protiv Ukrajine? Možda čak i prije američkih predsjedničkih izbora u novembru i uz rusko učešće?

Ukrajina trenutno radi na organizaciji nove mirovne konferencije za nekoliko mjeseci. Saudijska Arabija sve se više spominje u zapadnim medijima kao moguća lokacija.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski želi zadržati tempo svoje diplomatske ofanzive i stoga je najavio "nove konkretne" korake za juli. Navodno je riječ o radnim grupama za ukrajinski mirovni plan.

Diplomacija da se dijalog ne prekine

Prva konferencija na visokoj razini održana je u Švicarskoj sredinom juna. Sudjelovalo je oko 80 zemalja, Rusija nije bila pozvana, a Kina je izostala.

Debate su bile ograničene na teme kao što su putevi slobodne trgovine, nuklearna sigurnost i razmjena zarobljenika. Otvorena su i diplomatska vrata za buduće rusko učešće. 

Mir u Ukrajini zahtijeva "sudjelovanje i dijalog između svih strana", stoji u završnoj deklaraciji. Ima li sada mogućnosti za prave mirovne pregovore u trećoj godini rata?

DW je o tome razgovarao s dva važna predstavnika njemačke diplomacije: Rüdigerom von Fritschom, bivšim veleposlanikom u Moskvi i bivšim potpredsjednikom Savezne obavještajne službe- (BND) i Christophom Heusgenom, direktorom Münchenske sigurnosne konferencije (MSC) i bivšim savjetnikom kancelarke Angele Merkel.

Von Fritsch: "Putinu nema interes okončati rat”

Oba diplomata su prigušila nade u brze pregovore s Rusijom. Jer i prije konferencije u Švicarskoj, kada je ruski predsjednik Vladimir Putin iznio svoje viđenje prekida vatre, bili su očiti suprotni stavovi.

Prema Moskvi, ukrajinska vojska trebala bi se povući iz četiri područja na jugu i istoku koje je Rusija pripojila 2022. godine i odustati od ulaska u NATO. Tada bi oružje utihnulo, rekao je Putin.

Bivši ambasador Rüdiger von Fritsch ne vjeruju u to. Putin, kaže on, trenutačno nema nikakav interes u okončanju ovog rata ako njegova agresija na kraju bude nagrađena. To bi, smatra Fritsch, bio slučaj ako se njegove ideje uzmu u obzir.

Sadržajano gledano Putinova ponuda uopće nije ozbiljna, kaže šef MSC-a Christoph Heusgen. Ruskog predsjednika je, prema njegovom mišljenju, više zanimalo da „zamuti" rad švicarske konferencije i vidi reakcije.

Heusgen: "Ukrajina treba članstvo u NATO-u"

U tom kontekstu, oba diplomata sumnjaju da bi pregovori mogli biti uskoro mogući. Prije svega, smatraju, "Putin mora priznati legitimnu vladu Ukrajine i predsjednika Zelenskog kao svog sugovornika”.

No, kažu, da se tako daleko nije odmaklo. Krajem maja je ruski predsjednik doveo u pitanje legitimitet Zelenskog. Povod za to je bio formalni završetak njegovog regularnog mandata. Međutim, to je automatski produženo prema ukrajinskom zakonu jer ne može biti izbora dok traje ratno stanje.

Osim toga, Rusija bi se trebala pridržavati Povelje UN-a, kaže Heusgen. Na to upućuje i završno priopćenje švicarske konferencije. "Jedinu šansu za mir vidim ako se Ukrajina u ovom konfliktu vrati poziciju jačine", kaže čelnik MSC-a. 

Rusija je daleko od ukrajinskog stava i mogućeg ishoda, kaže Heusgen. Zbot toga on ne vjeruje da će na jesen biti konferencija uz sudjelovanje Rusije. Ukrajina i njeni partneri na Zapadu, kaže, trebaju izdržljivost.

Von Fritsch: Putin se plaši pobune

Heusgen kaže da govori ono što vjeruje mnogi na Zapadu ne vole čuti: U slučaju dogovora s Rusijom, Ukrajina bi trebala jače sigurnosne garancije nego dosad.

“Po mom mišljenju, sporazum s Rusijom može biti podnošljiv za Ukrajinu samo ako ga prati članstvo u NATO-u”, kaže Heusgen. Ukrajina od 2008. godine ima jamstvo da će se moći pridružiti se NATO-u, ali nema status kandidata.

Rüdiger von Fritsch također ne vjeruje u brze diplomatske uspjehe. Bivši veleposlanik u Moskvi vjeruje da bi Putin bio voljan uključiti se u suštinske pregovore samo ako bi njegova vlast unutar Rusije bila ugrožena.

"Vladimir Putin stalno mora kupovati odobravanje stanovništva kod kuće, on vlada svojom zemljom represijom, propagandom i stalnim podmićivanjem", rekao je von Fritsch.

On kaže da nije samo ruska ekonomija pod pritiskom. Kremlj se, smatra on, također boji "crnog labuda", dakle nečeg neočekivanog, poput ustanka, što bi moglo ugroziti njegovu moć.

Ovaj diplomat je kao primjer naveo prosvjede majki sovjetskih vojnika protiv rata u Afganistanu 1980-ih ili masovne demonstracije sindikata Solidarnost pod vodstvom Lecha Walese, koji je srušio komunistički sustav u Poljskoj - također 1980-ih.

"Putin se toga plaši”, kaže von Fritsch. "I mora ga se dovesti do te tačke. Kada dođe do ovoga, tada će biti spreman razgovarati", kaže Fritsch. Put do toga je, prema njegovom mišljenju, jačanje Ukrajine i daljnje sankcije protiv Rusije.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu