Razglednice iz Stoca

Za Stolac kažu da je jedan od najljepših gradova u Hercegovini. Njegovu istoriju ispisali su Iliri, Grci, Rimljani, Slaveni, Osmanlije i Austrougari, a danas se zbog dužine i kontinuiteta življenja od preko 16 hiljada godina na ovim prostorima, ovaj grad nalazi na preliminarnoj listi svjetske baštine UNESCO-a. Danas u Stocu, prema popisu stanovništva iz 2013. živi oko 14.500 stanovnika.

Pet kilometara od Stoca nalazi se Daorson, jedan od najstarijih antičkih gradova u Evropi. Danas se tamo mogu vidjeti ostaci megalitskih zidina iz 4. stoljeća p.n.e. Jedno od najvažnijih nalaza je kaciga s grčkim natpisom ΠΙI, za šta se pretpostavlja da je skraćeno ilirsko ime vlasnika Pinnes, kao i novac koji je ovaj narod koristio. Daorson je sagrađen po uzoru na grčki grad Mikenu.

Vidoški grad je jedna od najvećih srednjovjekovnih tvrđava u BiH. Prvi put se pominje 1444. kao posjed Stjepana Vukčića Kosače. Zauzima površinu od oko 20.500 kvadratnih metara. Grad je imao tri jasno podijeljena dijela: Donji, Srednji i Gornji grad, a imao je i 10 cisterni za vodu, te magacin za brašno. Stari grad Stolac je nacionalni spomenik BiH i mjesto je održavanja Stolačke tarče.

15 kilometara od Stoca nalazi se jedno najvažnijih i najvećih nalazišta srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika u BiH. Riječ je o nekropoli stećaka Boljuni sa ukupno 273 spomenika. Tamo je sahranjen i Vlatko Vuković Kosača, na čijem je spomeniku bosančicom uklesano: "a se leži dobri junak i čoek vlatko vuković". Na nekoliko stećaka u Boljunima potpisani su i majstori klesari Grubač i Semorad.

Nekropola od ukupno 133 stećka nastala je koncem 14. stoljeća, a najveći broj stećaka datira iz 15. i 16. stoljeća. Ukupno 63 stećka ukrašeni su motivima lova, sunca, kruga, dekorativnim motivima, motivima štita i mača, te motivima križa. Radimlja se nalazi tri kilometra zapadno od Stoca.

U centru Stoca ispred Prve osnovne škole se nalaze ostaci spomenika učesnicima NOB-a, ispod kojeg je i spomen kosturnica. Spomenik je srušen u ratu 1992. godine, te je danas tu samo postolje pored kojeg je ploča sa imenima poginulih. Godine 2015. je opštinska vlast u Stocu donijela odluku o izmiještanju spomenika i kosturnice i korištenja prostora "u druge svrhe". To se još uvijek nije desilo.

"Osloboditelju Stoca od višestoljetnog robovanja Turcima prigodom 120-godišnjice podigoše zahvalni Hrvati stolačkog kraja", napisano je na ovoj spomen ploči podignutoj 1998. godine Ivanu Musiću. Spomenik se također nalazi ispred Prve osnovne škole u Stocu.

"U ovom objektu su Hrvatsko vijeće odbrane HVO u julu i avgustu 1993. god. zatvarali i mučili Bošnjake koji su bili izlagani psihofizičkom maltretiranju, a neki su pretučeni do smrti. Preživjeli su transportovani u koncentracione logore: Dretelj, Heliodrom, Gabela i druge", napisano je na spomen ploči koja je postavljena 2011. godine od strane Udruženja logoraša Stolac.

Prije rata Stolac je bio jedan od nacionalno najmješovitijih gradova u BiH sa oko 8.100 Bošnjaka, 6.200 Hrvata i oko 3.900 Srba. Danas prema popisu stanovnika iz 2013. u gradu živi oko 5.500 Bošnjaka, 8.500 Hrvata i oko 280 Srba. U gradu na Bregavi se ne mogu ignorisati ruševine ostale iza posljednjeg rata, različiti nacionalno obojeni grafiti, te rupe od metaka i gelera da zidovima objekata.

U Stocu se nalazi i muzej Makova hiža ili Makova kuća. Mehmedalija Mak Dizdar (1917 - 1971) je jedan od najvećih bh. pjesnika. U bivšoj Jugoslaviji bio je glavni urednik izdavačke kuće "Narodna prosvjeta" i javno se zalagao za treću verziju tadašnjeg srpsko-hrvatskog jezika. Ostao je poznat po svojoj knjizi "Kameni spavač", te pjesmama "Modra rijeka" i "Zapis o zemlji".

Kroz Stolac protiče rijeka Bregava u kojoj se ljeti Stočani kupaju, te je koriste za poljoprivredu. Voda je čista i hladna, a duž toka rijeke se nalaze mnogi slapovi i kupališta, kao i nekoliko mlinica. Stari naziv rijeke je Vidoštica ili Vidova rijeka i dužina njenog toka je 31 kilometar.

Godine 1835. su četvorica braće Rizvanbegović nakon što je ukinut položaj dizdara i kapetana izgradila svoje privatno imanje - Begovinu. Danas se taj kompleks sastoji od pet objekata konaka i šest stambenih objekata, kao i niza pomoćnih ekonomskih objekata. Objekti su od kamena, krovovi obloženi kamenim pločama, dok su vrata tradicionalna bosanska sa zvekirom. Begovina je nacionalni spomenik BiH.

Na Bregavi u Stocu se nalaze tri velika kamena mosta i nekoliko manjih. Među najstarije ćuprije se ubraja Gornja ćuprija koja je sedamdesetih godina prošlog vijeka dobila naziv Inat ćuprija. Pored ćuprije se nalazi džamija, hamam, mlinica i kafana. Danas je posjećuju mnogi turisti.

Ćuprijska džamija ili džamija Hadži Alije Hadžisalihovića sagrađena je 1736. na lijevoj obali rijeke Bregave. Proglašena je nacionalnim spomenikom BiH. 1993. je srušena od strane HVO-a, kao i druge džamije u Stocu. Njeni ostaci odvezeni su kamionima. I druge džamije u gradu su bile minirane: Careva, džamija Ismail-kapetana i džamija Alipaše Rizvanbegovića. Ćuprijska džamija obnovljena je 2010.

U samom centru Stoca nalazi se i Duhovno-kulturni centar Trebinjsko-mrkanske biskupije koji je otvoren 2013. godine. Prethodno je na ovom mjestu bila robna kuća Stočanka. Stolac ima jos dvije katoličke crkve od kojih je glavna katolička crkva Crkva sv. Ilije koja je izgrađena 1902. godine i 1993. je bila granatirana, te jednu pravoslavnu crkvu.

Stolac danas slovi za podijeljeni grad sa školom koja spada pod kategoriju "dvije škole pod jednim krovom" i kafićima u kojima se "zna ko gdje pije kafu". Ipak, život u gradu sa mediteranskom klimom ljeti je vidljivo veseo, zaboravi se na nezaposlenost i odlazak mladih, a kulturne manifestacije poput "Slovo Gorčina" daju gradu jedinstvenu atmosferu.