1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Raspisani izbori: Srbiju čeka mučna kampanja

Ivica Petrović Beograd
5. mart 2020

Srbija izlazi na birališta 26. aprila 2020. godine. Dio opozicije još ranije je najavio bojkot, tako da ostaju samo dvije nepoznanice: kolika će biti izlaznost i ko uopšte može da pređe cenzus?

https://p.dw.com/p/3YtMw
Serbien | Aleksandar Vucic
Foto: imago/Pixsell

Predsjednica Skupštine Srbije Maja Gojković i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić raspisali su lokalne i parlamentarne izbore za 26. april i na taj način je zapravo ozvaničen početak predizborne kampanje. Raspisivanju izbora prethodila je višemjesečna napeta komunikacija između vlasti i opozicije, organizovan je i dijalog vlasti i opozicije uz posredovanje Evropske unije, ali sve to nije donelo neke bitne rezultate.

Dio opozicije ostao je čvrsto pri ideji bojkota izbora, tvrdeći da u Srbiji ne postoje uslovi za fer i poštene izbore, dok je vlast nekim sitnim kozmetičkim promjenama pokušala da domaću i inostranu javnost uvjeri kako se Srbija pridržava demokratskih standarda kada je reč o organizovanju izbora.

Legitimno ili nelegitimno

Politički analitičar Milan Nikolić za DW kaže da „Vučić i njegova stranka kreću na izbore očekujući da oni ipak budu legitimni, dok jedan veći dio opozicije pokušava da mu tu legitimnost oduzme bojkotom izbora. Ako se objektivno pogleda, opozicija je u pravu da ne može ravnopravno da učestvuje na izborima“, smatra Nikolić.

Ali, s druge strane, Nikolić navodi da „istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je rejting vladajuće stranke preko 40 procenata, i mislim da bi Vučić vjerovatno pobijedio i da je pristao na sve opozicione uslove. Zato je i čudno što to nije uradio, jer očito u ovom trenutku ima tu prirodnu prednost, a to su simpatije građana“.

Dvije nepoznanice

Politikolog Boban Stojanović smatra da je sada „najveća nepoznanica ko će uopšte, osim lista vlasti SNS i SPS, i nacionalnih manjina, uspjeti da pređe cenzus. S druge strane, partije koje su u bojkotu sada bi trebalo da pojačaju kampanju ubjeđivanja birača da na izbore ne izađu. To su praktično jedine nepoznanice: kolika će izlaznost biti i ko će se naći u parlamentu“, ističe Stojanović za DW.

Das Serbische Parlament verurteilt das Massaker in Srebrenica
Najveća dilema: Tko će uopće uspjeti preći cenzus?Foto: picture-alliance/dpa

Dio opozicije koji bojkotuje izbore opterećen je brojnim problemima, jer su očite podjele unutar opozicije oko ideje bojkota izbora. Opozicija bi želela da učestvuje na lokalnim izborima u Šapcu i Paraćinu, gde bi pokušali da zadrže vlast, ali ostatak opozicije smatra da to razvodnjava ideju bojkota.

Nesložni u bojkotu

Milan Nikolić primjećuje da „nije jasno šta opozicija namjerava da uradi nakon što izbori prođu. Nagovještava se neka vrsta građanskog otpora, ali ne znamo gdje, kako i u kojoj meri. Ta građanska neposlušnost može da ide i do nekih sukoba na ulicama, što nadam se niko u Srbiji ne bi želeo“, skreće pažnju Nikolić.

Boban Stojanović, s druge strane, ukazuje na činjenicu da dijalog vlasti i opozicije nije donijeo nikakve rezultate: „Vlast je smanjila cenzus na tri odsto i to je urađeno samo da bi se smanjili efekti bojkota. Sve ostalo se nije promijenilo – imamo i dalje funkcionerske kampanje, imamo SNS horde koje imaju lične podatke građana i obilaze ih i ispituju da li će glasati ili neće, i svakodnevno imamo pritiske na birače i izjave ljudi koji tvrde da im se prijeti otkazom ukoliko ne skupe potpise“, navodi Stojanović.

Nova lica bez efekta

Kao izvjestan prilog toj temi može se dodati i izjava Aleksandra Vučića kako će stranački aktivisti pokušati da za jedno popodne skupe potpise, i to daleko više od potrebnih 10.000 potpisa, kako bi ih već sutra predali Republičkoj izbornoj komisiji. Vučić je takođe naglasio da će „biti tektonskih promjena na listi SNS-a, i da će tu biti dosta mladih i novih lica“.

Boban Stojanović misli da „nekoliko novih mladih lica u parlamentu ili lokalnim upravama neće ništa bitno promijeniti, jer će se sve odluke i dalje donositi u Vučićevom kabinetu. Ne očekujem ni neke promjene u ključnim resorima Vlade Srbije, jer će ministri s najviše afera ostati na svojim mjestima“, ocjenjuje Stojanović.

Negativna kampanja

Predsjednik Srbije je naglasio da će ovo biti jedna od najdužih predizbornih kampanja, i kaže da će „biti dovoljno vremena da svi predstave svoje programe. Želim svima uspjeh, ne mogu sada da govorim kao stranački funkcioner“, rekao je tokom obraćanja u zgradi Predsjedništva. Što se tiče same kampanje, Aleksandar Vučić smatra da će „naravno biti povišenih tonova i strasti, uvijek ih je bilo, ali je važno da sve protekne u demokratskoj atmosferi i u miru“.

Milan Nikolić za DW tim povodom kaže kako nas „najvjerovatnije očekuje jedna prljava i ružna kampanja. Ona će vjerovatno donijeti još veći odijum između Vučićevog režima i opozicije. Ulazimo u jednu tešku kampanju koja će sigurno dosta zamoriti građane Srbije, i na neki način im ogaditi politiku“, ocjenjuje Nikolić.

Sličan stav ima i Boban Stojanović, koji smatra da će „kampanja imati možda neke pozitivne momente, ali će uglavnom biti negativna i mučna za sve građane Srbije“.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android