Radiš četiri, dobiješ pet

Eksperiment počinje u februaru. Tada će 45 kompanija i organizacija u Njemačkoj uvesti četvorodnevnu radnu sedmicu na šest mjeseci. Zaposleni primaju punu platu, iako provode znatno manje vremena u kancelariji (ili u HomeOffice-u). Cijelu stvar je pokrenula konsultantska kuća za menadžment Intraprenoer, koja sarađuje sa neprofitnom organizacijom 4 Day Week Global (4DWG).

Ali, kako bi to trebalo da funkcioniše – posebno kada toliko kompanija u Njemačkoj kuburi sa nedostatkom kvalifikovanih radnika? Zar ne bi bilo bolje da se radi više umjesto manje?

Predlagači kažu: Četvorodnevna nedjelja bi pomogla u nedostatku kvalifikovanih radnika i zato što povećava produktivnost zaposlenih. Argument: Oni koji rade samo četiri dana umjesto pet su motivisaniji i samim tim produktivniji. Osim toga, ovo bi moglo da zainteresuje i one koji nisu spremni da rade pet dana. To bi smanjilo nedostatak kvalifikovanih radnika.

Četvorodnevna sedmica je već isprobana u praksi. Organizacija 4DWG od 2019. godine sprovodi takve pilot programe u Velikoj Britaniji, Južnoj Africi, Australiji, Irskoj i SAD, na primjer. Učestvovalo je više od 500 kompanija, prema podacima nevladine organizacije. Čini se da rezultati potvrđuju nade u pozitivne efekte.

Izgleda da je Britanija bila uspješna

Primjer Velike Britanije. 2.900 zaposlenih bilo je uključeno u četvorodnevni eksperiment. Bili su zaposleni u finansijskom sektoru, IT sektoru i građevinarstvu, u onlajn prodavnicama, studijima za animaciju, u marketingu ili u kioscima sa brzom hranom.

Prema istraživačima iz Kembridža i Bostona, smanjen je broj dana bolovanja za oko dvije trećine, a skoro 40 odsto je reklo da su se poslije eksperimenta osjećali manje pod stresom nego ranije. Pored toga, broj zaposlenih koji su dali otkaz pao je za 57 odsto. Iznad svega, istraživači su primijetili prosječno povećanje prometa za oko 1,4 odsto. Najmanje 56 od 61 kompanije učesnice izjavilo je da želi da zadrži četvorodnevnu nedjelju čak i nakon završetka testne faze.

Ne žele svi da rade manje

Da li će, dakle, od februara pa nadalje Nijemci sa zavišću gledati na zaposlene koji imaju koristi od probnog projekta? Ne nužno, pokazalo je istraživanje sindikalne fondacije Hans Bekler (Boeckler). Shodno tome, skoro tri četvrtine stalno zaposlenih željelo bi četvorodnevnu nedjelju sa istom platom. Osam odsto smatra da je četvorodnevna nedjelja dobra, čak i sa smanjenim platama. Ali 17 odsto odbija kraće radno vrijeme.

Pilot studije u četvorodnevnoj sedmici nemaju smisla

Kompanije koje sada učestvuju u četvorodnevnom probnom projektu u Njemačkoj prijavile su se prije nekoliko mjeseci. I upravo tu počinje problem, kaže stručnjak za tržište rada Enco Veber (Enzo Weber), koji je kritičan prema rezultatima prethodnih pilot projekata. On sprovodi istraživanja na Univerzitetu u Regensburgu i na Institutu za tržište rada i istraživanja zanimanja.

Za ovakve projekte bi se prijavile samo kompanije za koje je četvorodnevna nedjelja pozitivna. Oni stoga ne odražavaju reprezentativni presjek privrede. Osim toga, ne samo da bi se skratilo radno vrijeme, već bi se promijenili i procesi rada i organizacija. Ako onda dođe do povećanja produktivnosti, to ne mora biti uzročno povezano sa kraćim radnim vremenom, kaže Veber.

Upitni su i pozitivni rezultati jer bi skraćenje radnog dana najvjerovatnije rezultiralo intenziviranjem rada, smatra Veber. Društveni, komunikativni i kreativni elementi ostaju po strani. „Kompanije obično ne osjete posljedice odmah, već srednjoročno." Međutim, studije su dizajnirane da traju samo šest mjeseci.

Sumnje u povećanje produktivnosti

Holger Šefer (Schäfer) iz Instituta za njemačku ekonomiju u vezi sa poslodavcima (IW Keln) takođe vjeruje da bi četvorodnevna nedjelja uvedena širom Njemačke bila kontraproduktivna. „Ono što može izgledati razumno sa mikroekonomske tačke gledišta – na primjer, ako konkurenti sa četvorodnevnom nedjeljom mogu da pokupe deficitarne radnike – nestaje kada se posmatra sa makroekonomske tačke gledišta: ako sve kompanije smanje radno vrijeme, na kraju dolazi do deficita radnog vremena", kaže Šefer.

Osim toga, nema naznaka da bi smanjenje radnog vremena moglo značajno povećati produktivnost. „Skraćivanje radne nedjelje sa pet na četiri dana odgovara smanjenju radnog vremena za 20 odsto. Da bi se kompenzovao nastali pad proizvodnje, produktivnost po satu bi morala da se poveća za 25 odsto. Šefer ovo smatra utopijom.

Sedmica dana X

Da četvorodnevna sedmicamože da ima smisla u pojedinačnim preduzećima, evidentno je u zanatskom sektoru. Prema riječima Jerga Ditriha, (Jörg Dittrich) predsjednika Centralnog udruženja njemačkih zanatlija, poslodavci bi povećali svoju privlačnost, a time i svoje šanse da konkurišu za visoko kvalifikovane radnike. Međutim, četvorodnevna sedmica ne bi funkcionisala podjednako dobro u svakom zanatskom sektoru. Ditrihov zaključak: Opšte formulisano zakonsko pravo na četvorodnevnu nedjelju nikome ne bi pomoglo i samo bi značilo dodatnu birokratiju za kompanije.

Enzo Veber je takođe protiv zakonom regulisanog prava na četvorodnevnu radnu nedjelju i zalaže se za individualna rejšenja. On to naziva sedmicom dana X. On dobija vjetar u leđa od srednjih preduzeća. Ona takođe zagovaraju individualna rješenja između zaposlenih i poslodavaca, kaže Kristof Alhaus (Christoph Ahlhaus), generalni direktor Saveznog udruženja srednjih preduzeća. Srednja preduzeća, s druge strane, odbijaju miješanje vlade koja predviđa manje radnih sati za punu zaradu.

- pročitajte još: I Hrvati isprobavaju četverodnevni radni tjedan

Ali i pored svih kritičnih argumenata, zanimljivo je da sindikat IG Metal, na primjer, već duže vrijeme poziva na skraćenje radnog vremena. A već sada ljudi u industriji čelika rade samo 35 sati nedjeljno.