„Više nego sumnjiva slika“ rada Službe za zaštitu ustava

Prvo 120, a zatim najmanje 30 godina, odnosno do 2044. - toliko je njemačka pokrajina Hesen htjela da u tajnosti ostane izvještaj Službe za zaštitu ustavnog poretka o grupi „Nacionalsocijalističko podzemlje“ (NSU). Međutim, platforma „Pitajte državu“ (FragDenStadt) i TV-emisija „Magazin Rojal“ (Magazin Royale) drugog programa javnog servisa ZDF, sada su objavili te povjerljive dosijee.

„Smatramo da javnost ima pravo da zna šta se tačno nalazi u tim dokumentima koji su prvobitno trebali da ostanu tajna više od jednog vijeka“, navodi se na internet-stranici napravljenoj posebno za tu akciju. Kako na Tviteru napominje autor emisije „Rojal“ Jan Bemerman, da bi se zaštitili izvori, svi fajlovi su prekucani sa originala kako u njima ne bi bilo nikakvih digitalnih tragova.

Porazna ocjena istraživača

Pokrajinska Služba za zaštitu ustava Hesena navela je da provjerava dokumenta koja su objavljena na internetu – naročito po pitanju „ličnih podataka koji sadrže i utiču na interese države“.

S druge strane, istraživači koji su objavili dokumenta ocjenjuju da ti fajlovi otkrivaju „više nego sumnjivu sliku“ rada hesenske službe za zaštitu ustava, posebno tokom 1990-ih.

„Služba je u to vrijeme prikupljala veliku količinu podataka, ali nije imala ni pregled tog svog inventara, niti su iz prikupljenih informacija uvijek slijedile i posljedice."

Prema istraživačima, više od 500 dosijea iz oblasti desnog ekstremizma jednostavno je nestalo.

Da podsjetimo, članovi terorističke grupe NSU godinama su ubijali ljude, širom Njemačke, a da nisu bili otkriveni. Njihove žrtve bili su devet trgovaca i ugostitelja turskog i grčkog porijekla, kao i jedna policajka. Jedno od ubistava dogodilo se 2006. u Kaselu, gradu na sjeveru Hesena.

Pored toga, desničarski teroristi izveli su i dva bombaška napada u kojima je povrijeđeno na desetine ljudi, kao i brojne pljačke banaka. Dvojica terorista Uve Mundlos i Uve Benhard ubili su se 2011. kako bi izbjegli hapšenje. Jedina preživjela iz NSU-trojke, Beate Čepe, osuđena je na doživotni zatvor kao saučesnik.

Bemerman: „Još veći problem nego što smo mislili“

Prema procjeni stranke Ljevice, objavljeni fajlovi očigledno odgovaraju originalu. „Čini se da su transkribovani u potpunosti, da je sadržaj isti“, izjavio je agenciji dpa poslanik Ljevice u hesenskom parlamentu Torsten Felstehauzen. Pokrajinski poslanici koji su članovi Istražnog odbora tog parlamenta imali su, naime, pristup originalnim dosijeima.

Poslanički klub Ljevice ujedno pozdravlja objavljivanje tih dokumenata. „Javnost konačno može da stekne sopstvenu sliku o tome kako se takozvana zaštita ustava godinama odnosila prema desničarskom teroru“, rekao je Felstehauzen.

S druge strane, šef poslaničke grupe CDU u parlamentu Hesena, Holger Belino, smatra da je to „prekoračenje“ slobode medija: „Ne može se isključiti mogućnost da ekstremisti iz toga mogu da izvuku zaključke o metodama rada i doušnicima organa bezbjednosti“. To bi, dodaje, moglo da „ugrozi ljudske živote i dugoročno oteža rad službi bezbjednosti“.

Reagujući na optužbe CDU, autor emisije „Magazin Rojal“ Bemerman na Tviteru je objavio da, ako objavljivanje dosijea ima takve posljedice, onda „imamo još veći problem sa zaštitom ustava nego što smo mislili“.

„Magazin Rojal“ je, inače, nedavno objavio i podatke o vezama šefa Kancelarije za bezbjednost u informacionoj tehnologiji Arnea Šenboma s ruskim tajnim službama, zbog čega je on otpušten.

MUP se brani

Spor oko objavljivanja ili neobjavljivanja izvještaja o dosijeima službe za zaštitu ustavnog poretka u vezi s desničarskim terorizmom grupe NSU vodi se već godinama. Ministar unutrašnjih poslova Hesena Peter Bojt je tako u maju 2021. branio odluku da se dosijei ne objave:

„Naši organi bezbjednosti ne mogu svima da otkrivaju svoje metode rada. U suprotnom bi i neprijatelji ustava mogli da iskoriste te informacije kako bi se borili protiv naših zajedničkih vrijednosti ili ciljano ugrozili ljude“, rekao je tada ministar Bojt obraćajući se kontrolnom odboru pokrajinskog parlamenta Hesena.

Istovremeno, desetine hiljada ljudi potpisalo je peticiju za objavljivanje dosijea. Oni su se nadali da će tako doći do novih podataka u ubistvima koja je izvršila teroristička grupa NSU, a eventualno i o ubistvu gradonačelnika Kasela Valtera Libkea. Njega je 1. juna 2019. ubio desničarski ekstremista Štefan Ernst i za to je kasnije osuđen na doživotni zatvor.

idj (dpa/tagesschau)

  Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu