Proširenje EU-a na Zapadni Balkan je prioritet Austrije
29. juni 2018
Austrija kratko prije početka predsjedanja Europskom unijom vrši pritisak kako bi došlo do brzog proširenja Unije na Balkanu, piše Handelsblatt osvrćući se na izjave predsjednika austrijskog parlamenta Wolfganga Sobotke koji je kazao: "Zemlje Zapadnog Balkana ne smiju vječito stajati pred vratima." On je, kako prenosi Handelsblatt, dodao kako Austrija želi biti "graditelj mostova" za zemlje kandidatkinje s Balkana. Sobotka je također pohvalio stav njemačke vlade, kazavši: "Njemačka je vrlo otvorena i jugoistočnu Europu vidi kao faktor stabilnosti."
Jugoistočnu Europu ne prepustiti Kinezima, Rusima i Turcima
Handelsblatt dalje piše kako će tema proširenja Europske unije na zemlje jugoistočne Europe biti jedna od glavnih težišta za vrijeme predsjedanja konzervativno-desnopopulističe vlade u Beču Unijom: "Sobotka, koji je međunarodno postao poznat po oštroj izbjegličkog i graničnoj politici, kao i njegov šef stranke Kurz je zagovornik brzog proširenja na Balkan. 'Austrija na Zapadnom Balkanu iz povijesnih razloga ima jednu povijesnu obvezu', podsjetio je taj 62-godišnjak. Dijelovi Balkana su do 1918. bili dio austro-ugarske monarhije koje se tada raspalo. U većini tih zemalja je ta alpska republika najveći ili drugi po veličini investitor. Austrijska ministrica vanjskih poslova Karin Kneissl je u izjavi za Handelsblatt nedavno izjavila: 'Mi moramo u zemljama kandidatkinjama jugoistočne Europe brzo stvoriti jednu perspektivu. Jugoistočnu Europu ne smijemo prepustiti Kini, jer već danas postoji jaka prezentnost Kine na gospodarskoj razini.' Taj utjecaj se može, dodala je Kneissl, 'nastaviti geopolitički. To nije u našem interesu.' U Bruxellesu i drugim europskim glavnim gradovima se pozorno prati kako Kina, ali i Turska i Rusija pokušavaju izgraditi svoj utjecaj u jugoistočnoj Europi."
Handelsblatt podsjeća na to da je Europska komisija nedavno pojedinim zemljama Balkana dala perspektivu ulaska u EU 2025. godine, ali da su Njemačka i Francuska po tom pitanju već stale na kočnicu. "Dvije najsiromašnije zemlje Balkana, Bosna i Hercegovina i Kosovo, trenutačno imaju najmanje šanse za brz prijam. Bosna i Hercegovina je posvađana na unutarnjopolitičkom planu i pati zbog srpskih separatista. Bivšu srpsku provinciju Kosovo, najmlađu državu u Europi, jedan niz EU-zemalja poput Grčke ili Španjolske ne priznaje", ističe Handelsblatt.
List, međutim, također ističe Sobotkino uvjerenje u to da će Austriji poći za rukom u narednih pola godine dobiti više suglasnosti za proširenje u zapadnoj i sjevernoj Europi. Sobotka je, kako prenosi Handelsblatt, dodao: "Znamo da su velike zemlje povukle kočnicu. Naša uloga je da vrbujemo za proces proširenja. Po pitanju proširenja tempo i angažman ne smiju oslabiti."
Albanski orao i švicarski križ - dva srca u grudima
Pored EU-perspektive Zapadnog Balkana, dosta pozornosti u medijima na njemačkom jeziku i dalje privlači "orlovska gesta" dvojice švicarskih nogometnih reprezentativaca kosovskih korijena. Neue Zürcher Zeitung (NZZ) tako donosi gostujući članak Markusa Freitag, politologa i profesora na Sveučilištu u Bernu, o diskusiji koja se razvila u švicarskom društvu o dvojnim identitetima i što je to ustvari švicarsko.
Da podsjetimo: švicarski reprezentativci Granit Xhaka i Xherdan Shaquiri su nakon pobjede nad reprezentacijom Srbije na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji rukama pokazali dvoglavog orla, albanskog nacionalnog simbola. Freitag tako za NZZ piše da se u pokazivanju dvoglavog orla i naknadnom busanju u prsa na kojima se na dresu nalazi švicarski križ "ogleda već odavno prihvaćena društveno-politička realnost Švicarske i njezinih nogometaša koji imaju švicarsko državljanstvo. Dva srca kucaju, kojeg li iznenađenja, u jednim grudima!" Freitag s tim u svezi piše da ti podvojeni osjećaji ne bi trebali ni za koga biti nešto novo: "U današnje doba osjećaji pripadnosti različitim mjestima i hibridni identiteti ne smiju više izazivati preneraženost."