Prijeti li smrt berlinskoj klupskoj sceni?

Berlinski legendarni klupski život je na mukama. Iako su neki klubovi doživjeli procvat nakon dugih pandemijskih zatvaranja, visoka inflacija, rastuće najamnine i opadajući broj turista doveli su do smanjenja redova ispred klubova u njemačkoj prijestolnici.

Čuveni plesni klubovi u gradu su 2018. godine ostvarivali prihod od 1,5 milijardi eura, a Njemačka je ove godine berlinski tehno uvrstila u UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine.

Ipak, „clubsterben" ili „umiranje klubova" postaje sve prisutniji fenomen, jer nekoliko kultnih klubova zatvara svoja vrata.

Watergate, pionirski elektronski plesni klub pored rijeke Spree koji je otvoren 2002. oprostit će se od Berlina u novogodišnjoj noći.

Ova vijest šokirala je klupsku industriju, nakon što je još jedan značajan klub, Wilde Renate, najavio da će zatvoriti vrata 2025. godine jer nisu uspjeli postići dogovor oko novog ugovora o najmu prostora. Wilde Renate je među nekoliko klubova koji su ugroženi zbog produljenja (tj. spajanja) gradske autoceste A100 kroz Berlin.

Watergate, koji je dugo bio centar okupljanja svjetskih dee-jayeva, si više ne može priuštiti vrhunske talente. Također se bori i da privuče vjernu publiku koja je nekada dolazila na njegov plesni podij na vodi.

„Dani kada je Berlin bio preplavljen posjetiteljima koji vole klubove su prošli, barem za sada, i scena se bori za opstanak", poručili su vlasnici kluba u objavi na Instagramu.

Za odluku da ne produže zakup djelimice su okrivili „financijski pritisak", izazvan „visokim najamninama, ratom, inflacijom i rastućim troškovima".

Međutim, osnivači Watergate-a, koji su klub razvili od temelja nakon legendarnih ranih klubova kao što je Tresor, ukazali su i na dublji problem.

Gube li berlinski klubovi na važnosti?

„Promjena u dinamici noćnog života sljedeće generacije klubova i pomicanje značaja klupske kulture uopće" također su bili razlog za odluku Watergate-a da se oprosti zauvijek.

Jedan od razloga za ovu fundamentalnu promjenu je to što se manji, neovisni berlinski klubovi, više ne mogu natjecati s velikim festivalima koji privlače desetke tisuća mladih da gledaju dee-jay mega zvijezde.

Zbog općih ekonomskih uvjeta, broj klubova bi moga pasti na sličan način kao što se to dogodilo s tradicionalnim „Kneipen" berlinskim gostionicama na uglu u kojima su radnici nakon radnog dana ispijali svoje pivo, kaže je Ulrich Wombacher, suosnivač Watergate-a za dnevnik Berliner Zeitung.

Prema Udruzi hotelijera i restorana Berlina, ovih lokalnih ugostiteljskih objekata nekada je bilo oko 20.000, ali sada ih je ostalo samo oko 500, a za to se okrivljuju iseljenja i vrtoglavo rastuće najamnine.

„Zloglasni" vlasnici nekretnina protjeruju klubove

Poput Kneipen, labirintski klub Wilde Renate – smješten u bivšoj stambenoj zgradi s druge strane rijeke Spree – vjerojatno će se zbog visokih najamnina i neuspjeha da se obnovi zakup, također zatvoriti krajem 2025.

Vlasnici su za klupsku internetsku stranicu Resident Advisor rekli da njihov „zloglasni" iznajmljivač, investitor Gijora Padovicz, koji je od 1990-ih kupovao mnoge stambene blokove u centralnom (bivšem istočnom) Berlinu, odbio suradnju usprkos „intenzivnim naporima da se pronađe rješenje za produženje ugovora ili alternativna rješenja".

Padovicz je također vlasnik zgrade u kojoj se nalazi Watergate-a u Kreuzbergu, gradske četvrti u kojoj se odvija ubrzani proces urbanizacije i modernizacije, poznat kao „brza gentrifikacija" (fast-gentrifying).

Nakon što je Padovicz, koji se svojim beskrupuloznim špekulacijama zamjerio ne samo klupskoj nego i lijevo -alternativnoj sceniu Berlinu, udvostručio najamninu krajem 2010-ih, Wombacher je rekao da vlasnici Watergatea nisu htjeli povećavati cijene da bi pokrili taj rast. Klub je od tada u financijskoj krizi.

Oko 43 posto vlasnika klubova u Berlinu pogođeno je rastućim najamninama poslovnog prostora, što dodatno pogoršava napetu ekonomsku situaciju, kaže Lutz Leichsenring, glasnogovornik Klupske komisije, organizacije koja podržava klupsku kulturu u prijestolnici.

U članku za dnevnik Tagesspiegel, Leichsenring je naglasio potrebu da se reguliraju najamnine za kulturno značajna mjesta kao što su klubovi i da se dugoročno jamče pristupačnu uvjeti najma.

Ovo jamstvo bi se moglo ostvariti ako berlinski klubovi budu priznati kao dio UNESCO-ove kulturne baštine, a ne samo kao objekti „nematerijalne kulturne baštine" unutar Njemačke — nešto što podržava i ministar kulture Berlina, Joe Chialo.

Klupska kultura se „transformira", ona ne propada

Još jedan razlog za izazovna vremena na berlinskoj klupskoj sceni je to što mladi u najboljem klupskom dobu nisu mogli da izgrade vezu s klupskom kulturom tijekom pandemije.

Ova generacija „nije mogla izgraditi odnos s klupskom kulturom", primijetio je Marcel Weber, predsjednik Klupske komisije Berlina.

Odrastanje u eri ekonomske stagnacije dodatno je ograničilo sposobnost mladih da uživaju u burnom noćnom životu Berlina.

Ipak, Weber vjeruje da berlinski klubovi i dalje igraju „vitalnu ulogu u ekonomiji i turizmu grada".

Na primjer, Rave the Planet, najnovija inkarnacija slavnog tehno uličnog festivala Love Parade, brzo se razvija u veliki globalni događaj. Prolazna klupska kultura, koja je nastala iz napuštenih prostora bivšeg Istočnog Berlina, uvijek je bila u procesu promjena, dodao je Weber.

„Berlin je oduvijek bio grad promjena, a klupska scena se prilagođava tim promjenama", rekao je. „Ono što promatramo više je transformacija nego nestanak".

Održavanje nade u „kaosu"

Priče o „Clubsterben" u Berlinu nisu ništa novo. 2022. godini, svjetski poznati tehno klub Berghain je bio na rubu zatvaranja, ali i dalje opstaje. Jedan od razloga „žilavosti" Bergheina je možda i činjenica da su vlasnici kluba i vlasnici zgrade u kojoj se klub nalazi.

Ostali klubovi, poput Griessmühle, postindustrijskog plesnog kompleksa na kanalu u hipstersko-multikulturalnom kvartu Neukölln, iseljeni su 2019. godine, ali su kasnije ponovo otvoreni kao RSO u bivšoj tvornici u, od centra udaljenoj, ali brzo razvijajućoj četvrti Schöneweide.

„Novi klubovi se također otvaraju na mjestima gdje su stari zatvoreni", primjećuje Weber, uključujući Maaya Berlin, nekada poznat kao Haubentaucher – centar afričke i afro-dijasporne glazbe, umjetnosti i kulture.

Pod motom „Iza sutrašnjice: Ostanimo puni nade u kaosu", Klupska komisija Berlina organizira peto izdanje Dana klupske kulture od 3. do 10. listopada, za što se prijavilo 185 klubova i kulturnih kolektiva .

S događajima širom grada, festival ima za cilj „prikaže berlinske klubove i kolektive kao mjesta snage, nade i preispitivanja u izazovnim vremenima".