Priča kao iz Hladnog rata
29. juni 2010O čemu su konkretno navodni špijuni prikupljali informacije Ministarstvo pravosuđa nije saopćilo. Saopćeno je samo to da su se osumnjičeni u SAD od 1990. godine brinuli za prikupljanje obavještajnih podataka. Također je rečeno kako je njihov zadatak bio dugoročnog karaktera i ekstremno tajnovit. Osam agenata navodno je živjelo skupa i radilo u okviru ruske ambasade u Vašingtonu i pri vojnim misijama, što je omiljena praksa iz vremena Hladnog rata. Druga dva osumnjičena su, kako navodi ministarstvo pravosuđa, uhapšena zbog sudjelovanja u istom ruskom obavještajnom programu u SAD-u.
Ipak da li su to bili regrutirani Amerikanci ili Rusi?
„Neki su poslani iz Rusije. Oni su imali lažirane podatke o rođenju iz Kanade ili Pensilvanije. Jedna žena je kako se čini radila za list na španjolskom jeziku „El Diaro“ u New Yorku i potiče iz Perua. No, prema sadašnjim saznanjima većina njih su Rusi,“ kaže Evan Perez iz Wall Street Journala.
Washington Post izvještava da je FBI 2009. godine presreo i dešifrirao poruku iz ruske obavještajne centrale u Moskvi. U toj poruci, namijenjenoj dvojici sada uhapšenih, se navodi da je njihov zadatak da iskoriste sve moguće načine kako bi ispunili svoju misiju koja podrazumijeva da traže i razvijaju odnose u političkim krugovima u SAD-u. U drugim porukama govori se o poziciji SAD-a u kontroli naoružanja, o Iranu, kao i o informacijama o izgradnji skloništa i njihovom uništavanju. Osim toga navodno se govori i o američkom Kongresu, te o posljednjim predsjedničkim izborima, kao i o glasinama koje kolaju u Bijeloj kući.
Koliko je uspješna bila ova špijunaža se ne navodi. Ali se navodi da su agenti radili sa novim bežičnim komunikacijskim sistemom, objašnjava Evan Perez:
„Koristili su metode u kojoj se radi o tome da se podaci sakriju u slikama. Primjerice u jednoj digitalnoj fotografiji mogu se spremiti posebni podaci koji se onda na drugoj strani mogu dešifrirati zahvaljujući specijalnom softveru. No, oni su koristili i kratkotalasne prijemnike kako bi Morseovim kodom mogli slati poruke u Moskvu ili ih razmjenjivati međusobno.“
A šta sada?
Američka Vlada je podigla optužnicu protiv deset uhapšenih, dok je jedanaesta osumnjičena osoba još uvijek u bjekstvu. Prema američkim zakonima optuženima za špijunažu prijeti pet godina zatvora, a za pranje novca i do 20 godina. Ono što trenutno privlači pažnju nije samo činjenica šta se dešavalo, već posebno kada. Naime, prošlog četvrtka su američki i ruski predsjednik Barak Obama i Dmitrij Medvedjev nakon sastanka u Bijeloj kući odaslali ekstremno harmoničnu sliku o međusobnim odnosima dvije zemlje. Osim toga dvojica lidera su se sastala i tokom vikenda u okviru Samita G20. Da li je ruski predsjednik u to vrijeme barem donekle bio upućen u stvar? I šta znači ovaj spektakularan ulov za Obaminu politiku resetovanja odnosa sa Rusijom kojom je on želio anulirati dosadašnju politiku sa bivšim najvećim neprijateljem i započeti novi odnos?
Autori: S. Hasselmann/Z. Ilić
Odg. urednik: Svetozar Savić