Preko zajedničkih ambasada do "Jugosfere"

Ministar inostranih poslova Srbije, Ivan Mrkić karijeru diplomate je počeo još u bivšoj Jugoslaviji. On je Makedoniji, Bosni i Hercegovni i Sloveniji ponudio otvaranje zajedničkih ambasada u državama Afrike, Južne Amerike i Azije. Makedonija je pozitivno odgovorila na ovaj prijedlog, a vlasti te zemlje prenose da o tome već vode pregovore i sa Slovenijom, Crnom Gorom, Hrvatskom, ali i Turskom. List Frankfurter Allgemeine Zeitung o tome piše:

"Hrvatska i BiH teško da streme tome da sa bivšim protivnikom iz rata dijele zajednčki diplomatski krov. Približavanje Srbije i Makedonije je lakše, jer je Makedonija jedina zemlja bivše Jugoslavije, uz Crnu Goru, u koju nisu umarširale trupe iz Srbije. Ipak, da li na Balkanu diplomatski ponovo srasta ono što se nekada raspalo uz upotrebu sile? Postoji jedan termin koji opisuje ponovno približavanje balkanskih država, a koji se pripisuje britanskom novinaru Timu Judah-i. On je avgusta 2008. objavio članak pod nazivom "Ulazak u Jugosferu". U članku je opisao kako države bivše Jugoslavije, ne samo jezički, nego i kulturološki i privredno "kruže po istoj putanji oko jednog implodirajućeg centra".

Ljudi koji žive između Austrije i Grčke još uvijek imaju mnogo toga zajedničkog. Mnogi koji žive na tim prostorima toga nisu ni svjesni. Ipak, Hrvatki, Bošnjaci i Srbi se bez problema razumiju, a Slovenci i Makedonci pričaju barem sličan jezik. Mnogi slušaju istu muziku, jedu ista jela, još uvijek kupuju proizvode na koje su navikli u bivšoj Jugoslaviji.

Ne treba pretjerivati u pridavanju značaja Jugosferi, jer ljudi koji u njoj žive dobro znaju i šta im nije zajedničko. Vidi se to na svakoj fudbalskoj utakmici između repprezentacija. Pokret za ujedinjenje Jugoslavije, o kojem sanjaju jugonostalgičari, ima vrlo male šanse.

Jugosfera funkcioniše samo dotle dok nema Jugoslavije. Zapanjujuće je da je ona postojala čak i onda kada su vođene borbe od Vukovara, preko Sarajeva, do Srebrenice. "Na kulturnoj razini veze se nisu prekidale čak ni tokom ratnih godina", tvrdi francuski balkanolog Jean-Arnault Derens. U bizarne detalje rata spada i to da su hrvatski vojnici u rovovima slušali Cecu. Možda je Cecina popularnost među hrvatskim vojnicima samo "jugosferna" legenda. Ipak, pošto se o tome priča i u samoj Hrvatskoj - na neki način se time i potvrđuje kao istinita", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Globalni usisivač

Ovog petka (17.1.) predsjednik SAD Barack Obama održaće govor u kojem će se izjasniti o prikupljanju podataka koje vrše obavještajne agencije, o pravima građana, sigurnosti i građanskim slobodama. Očekivanja su ogromna, ali su ogromne i sumnje u to da će Obama odista pokušati da namakne uzde svojim obavještajcima, piše Süddeutsche Zeitung.

"Planovi za reformu obavještajnih službi su na početku bili ambiciozni. Uoči Božića je posebna komisija eksperata, koju je imenovao sam Obama, iznijela svoje prijedloge. Oni su postavili znak pitanja iznad brojnih stvari. Naprimjer iznad aktivnosti agencije NSA koja sve podatke o telefonskim razgovorima građana SAD snima i čuva pohranjene punih pet godina. Ipak, i sami članovi komisije su nakon toga pokušali da promijene utisak koji se stekao da postavljaju znak pitanja iznad cijelog sistema. Član komisije Michale Morell, inače bivši obavještajac CIA-e, izjavio je kako ni u kojem slučaju ne žele da smanje sposobnosti obavještajnih službi. Prijedlog je da se podaci o telefonskim razgovorima i dalje snimaju, ali da se banke podataka nalaze u rukama telekomunikacionih kompanija.

Ovog petka će pravnik Barack Obama govoriti o pravima ali i o granicama državne moći. Ali, i on zna da će se na kraju dana kao vrhovni komandant ponovo vratiti u Ovalni ured Bijele kuće. Onaj ko sjedi u tom uredu, obično ima osjećaj da zna premalo, a ne da zna previše", piše Süddeutsche Zeitung.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić