1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PanoramaNjemačka

Povećava se otpornost na antibiotike kod djece

Gudrun Heise
16. novembar 2023

Antibiotici se često koriste za liječenje infekcija kod djece i dojenčadi, ali su sve nedjelotvorniji. Koliko je opasna rezistencija na antibiotike za djecu i postoje li alternative?

https://p.dw.com/p/4Ypfw
Djeca sve više otporna na antibiotike
Djeca sve više otporna na antibiotikeFoto: Mascha Brichta/dpa/picture alliance

Infekcije srednjeg uha, sepsa, meningitis – kada su ove bolesti uzrokovane bakterijama, djeca se liječe antibioticima. Ali,  manje od 50 posto antibiotika je efikasno u liječenju tih infekcija,   navodi se u studiji koju je napravio Univerzitet u Sidneju.

Bakterije su postale otporne i više ne reaguju na antibiotik. Nedostaju nova i efikasna sredstva. Ovo može biti posebno opasno za dojenčad i djecu jer je njihov imunološki sistem još nezreo. Njihov imuni sistem se ne može adekvatno odbraniti od invazivnih bakterija

Neispravno doziranje

Prilikom davanja antibiotika nije važan samo tačan izbor antibiotika, već i doziranje. Antibiotik je često teško dozirati sa antibiotskim sirupom, koji se najčešće propisuje dojenčadi i maloj djeci, jer im se izbjegavaju davati antibiotici u obliku tableta. Malom djetetu je lakše dati kašičicu soka, nego ga natjerati da proguta tabletu.

"Može se dogoditi da roditelji nenamjerno pogriješe prilikom doziranja antibiotika. U 50 posto  slučajeva djeca ne dobiju količinu lijeka, koju im je propisao ljekar", kaže Johannes Hübner iz njemačkog Društva za dječije infektivne bolesti.

U cijelom svijetu se povećava broj djece, koja su rezistentna na antibiotike
U cijelom svijetu se povećava broj djece, koja su rezistentna na antibiotikeFoto: Melissa Brower/Centers for Disease Control and Prevention/AP Photo/picture alliance

Antibiotici nisu uvek neophodni

Ako se radi o ozbiljnoj bakterijskoj infekciji koju uzrokuju streptokoke ili infekciji urinarnog odnosno respiratornog trakta, antibiotici su optimalno rješenje. Oni zaustavljaju rast bakterija, njihovu reprodukciju ili ih ubijaju. Uz to, antibiotici djeluju brzo – kada niste na njih imuni.

Još jedna infekcija kroz koju prolaze mnoga dojenčad i djeca je infekcija srednjeg uha. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), to je često i rašireno oboljenje kod djece širom svijeta.

Kod ove bolesti otiče sluzokoža u uhu, posebno u kratkom i osjetljivom prolazu, ušnog bubnjića. Sekret više ne može da izlazi i vrši pritisak na bubnu opnu. To uzrokuje jake bolove kod djece. Simptomi se relativno brzo mogu riješiti antibioticima.

Postoje li alternative?

Ljekovite biljke, koje imaju antimikrobna svojstva, mogu se koristiti i za neke zarazne bolesti. Tu spadaju bijeli luk, zlatošipka i ehinacea. Ulje origana takođe ima antimikrobno dejstvo. Slane otopine mogu pomoći kod respiratornih infekcija. Za infekcije srednjeg uha je naribani crveni luk klasični kućni lijek.

Antibiotici

Ali antibiotici su često najbolje rješenje. Primjer je sepsa, koja se mora odmah liječiti. Ako se to ne dogodi, u najgorem slučaju postoji rizik od septičkog šoka sa zatajenjem organa, što može dovesti do smrti.

Sepsa se često javlja kada se vanjska rana inficira. Ovo nije neuobičajeno za djecu. Ako uzročnici infekcije uđu u krvotok ili limfni sistem, infekcija se može brzo proširiti po cijelom tijelu i stanje se brzo može pogoršati.

Svake godine u svijetu postoji oko tri miliona slučajeva sepse samo kod novorođenčadi. Oko 570.000 njih umre.

Sve počinje pravilnom dijagnozom

Često se zaboravlja da se samo  bakterijska infekcija može liječiti antibioticima ali virusna ne može.  Stoga je važno postaviti ispravnu dijagnozu. Ovo je važan korak u liječenju.

Situacija je posebno dramatična u jugoistočnoj Aziji i na Pacifiku. U Indoneziji i na Filipinima hiljade djece umire svake godine jer su antibiotici nedjelotvorni.

"S jedne strane, nisu svi antibiotici koje mi imamo ovdje u Evropi, uvijek dostupni tamošnjim ljekarima. Drugi problem je dijagnostika. Mi sada konsekventno identifikujemo patogene i testiramo osjetljivost na antibiotike. Potom, dajemo antibiotik sa najužim spektrom." , objašnjava Johannes Hübner iz njemačkog Društva za dječije infektivne bolesti.

U posljednjih 15 godina se broj imunih na antibiotike širom svijeta povećao. Ali do novih antibiotika se još dugo čeka. „Istraživanje je dugo zanemarivalo antibiotike ,jer istraživanje u ovom sektoru nije isplativo za farmaceutske kompanije", kaže Hübner.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu