Potres u Turskoj: Erdogan odgađa izbore?

Dok je na nosilima unose u vozilo hitne pomoći, Ela razdraženo promatra okolinu. Njen pogled traž poznatu zgradu ili lice. No svuda okolo su šut i beton. "Koji je danas dan?” navodno je bilo prvo pitanje koje je postavila majka dvoje djece, javlja turska novinska agencija Anadolu. Tek u ponedjeljak, 228 sati nakon potresa, ona i njezina djeca spašeni su iz ruševina u Hatayu. Riječ je o čudu koje je međutim sve rjeđe u turskom području pogođenom razornim zemljotresom.

Teške mašine već nekoliko dana rade na raščišćavanju betona, ruševina i čelika. Onaj ko može on napušta Hatay, najjužniju tursku pokrajinu. Oni koji ne mogu otići pokušavaju se skloniti u šatore ili u ono malo kuća koje su ostale netaknute. U skloništima često boravi više obitelji zajedno. Smeće je veliki problem, nedostaje čista voda i sanitarna postrojenja su rijetka.

Razaranja su velika. Više od 36.000 ljudi smrtno je stradalo u deset provincija koje su pogođene zemljotresom. Broj ozlijeđenih je porastao na više od 105.000. Usred te katastrofe, sada se u Turskoj rasplamsala rasprava o izborima.

Hoće li izbori biti održani?

Raspravu je inicirao bivši zamjenik premijera Bülent Arinc, dugogodišnji suputnik turskog predsjednika Redžepa Taiba Erdogana. U izjavi na Twitteru pozvao je na odgođanje izbora, po mogućnosti za godinu dana. Iako Arinc više ne obavlja nikakvu dužnost, njegova riječ ima težinu u javnosti.

Opozicija je strogo protiv ove ideje. Ona pretpostavlja da iza mogućeg pomjeranja izbora stoji politička kalkulacija. Za Kemala Kilicdaroglua, čelnika najveće oporbene stranke CHP, to bi bilo ravno "državnom udaru". Erdogan nakon katastrofe želi kupiti vrijeme, prije svega zbog loše ekonomske situacije, kaže on. Čak i prije katastrofe, turska privreda je bila u lošem stanju, kaže on također. Poslovna udruga TÜRKONFED procjenjuje štetu koju je potres prouzročio na više od 84 milijarde američkih dolara.

Prema ustavu, moguće je samo mjesec dana odgode

Turski predsjednik Erdogan posljednji put je kao datum izbora ciljao na 14. maj. Prema turskom ustavu, glasanje se mora održati najkasnije do 18. juna. 

Beate Apelt, voditeljica FDP-u bliske Zaklade Friedrich Naumann u Istanbulu, smatra da su oba datuma nerealna. "U Turskoj nema glasanja poštom. Morate glasati tamo gdje ste registrirani", kaže ona za DW. No, budući da je zbog katastrofe mnogo ljudi interno raseljeno, a njihovi osobni dokumenti i dalje su pod ruševinama, ona smatra da bi priprema i održavanje izbora u roku od tri do četiri mjeseca bili veliki izazov.

Prema turskom ustavu, izbori se mogu odgoditi samo u ratnom stanju. Trenutno izvanredno stanje, koje je uvedeno nakon velikih potresa za deset pogođenih pokrajina, nije dovoljno za odgađanje.

Stručnjakinja za ustavno pravo Sule Özsoy Boyunsuz smatra da je sada obavezna reagirati turska Izborna komisija (YSK). Prema njenom mišljenju, ona ima dovoljno vremena u idućih nekoliko mjeseci da poduzme sve mjere da se izbori održe početkom ljeta. Ona je za turske medije izjavila da bi u sadašnjim okolnostima trebalo biti moguće dopustiti biračima da glasaju tamo gdje su pronašli sklonište.

Kristian Brakel, čelnik Zaklade Heinrich Böll u Istanbulu, koja je bliska njemačkim Zelenima, ima drugačiji stav: birokracija u zemlji trenutno treba svu energiju da se nosi s posljedicama katastrofe. "Postoje dobri razlozi za odgodu", kaže Brakel za DW.

Više od 13 milijuna ljudi pogođeno potresom

Područje koje je pogođeno potresom obuhvaća deset pokrajina s više od 13 milijuna stanovnika. Na posljednjim izborima 2018. godine u ovoj je regiji registrirano osam milijuna birača. Međutim, prema navodima stručnjaka, njihov broj prije katastrofe bio je daleko veći: gotovo devet milijuna, jer je to područje posljednjih godina doživjelo snažno useljavanje. Na temelju toga, očekuje se postavljanje 24.000 glasačkih kutija u regiji. Područje pogođeno potresom ima 90 mjesta od ukupno 600 zastupnika.

Prema službenim informacijama, do vikenda je u regiji bilo privremeno smješteno više od 1,2 milijuna ljudi. Turska civilna zaštita smjestila je više od 400.000 osoba na druga područja.

Biva li katastrofa instrumentalizirana?

Prije potresa instituti za istraživanje javnog mnijenja predviđali su tijesan izborni rezultat. Podrška Erdoganu bila je bolja nego njegovoj stranci. Još se ne može sagledati kako će potres utjecati na političko raspoloženje. "Potres se u cijeloj zemlji osjeća kao nacionalna trauma", dodaje Beate Apelt. Prema njezinom mišljenju, potresi i njihove posljedice imat će odlučujuću ulogu u sljedećoj izbornoj kampanji i ishodu izbora.

Erdogan je trenutno pod sve većim pritiskom. Geolozi ga optužuju za ignoriranje upozorenja. Inženjeri kritiziraju masovnu izgradnju u potresom pogođenim zonama unatoč rizicima. Također su, kako oni navode, zanemareni građevinski propisi. 

Tokom vladavine AKP-a Turska je doživjela građevinski procvat u posljednjih 20 godina. Tvrtke bliske vlasti često su na natječajima dobivale državne i općinske poslove. Godinama se govori o nepotizmu i korupciji. 

U trenutnoj katastrofi mnoge bolnice, gradske vijećnice, ali i zgrade turske uprave civilne zaštite srušile su se poput kula od karata. Zračne luke u regiji također su pretrpjele štetu, tako da su se avionski letovi mogli odvijati samo u jednom gradu. Sve to je izgrađeno po nalogu države.

Kemal Kilicdaroglu, čelnik najveće oporbene stranke CHP, godinama je optuživao Erdogana da oko sebe ima građevinski lobi koji se bogati na javnim projektima. On govori o "petočlanoj bandi", pod tim misli na pet mega-kompanija.

Gotovo da nema kritika u medijima

Kritika na račun Erdogana ili njegove vlade u većini medija nema, jer do 95 posto medija kontrolira vlada. Osim državnih institucija, gotovo svi TV kanali, novine i agencije pripadaju državnim tvrtkama, koje su također među glavnim igračima u građevinskoj industriji.

Zbog toga u ovim medijima dominira prilično pozitivno izvještavanje o žrtvama koje su izvučene žive iz ruševina, donacijama i uspjesima turske civilne zaštite AFAD. Erdoganovi govori u potresom pogođenim područjima, u kojima je obećao hitnu pomoć i brzu obnovu, prenosili su se uživo. “U roku od godinu dana završit ćemo nove projekte u ovim gradovima i dati stanovnicima ključeve njihovih domova”, rekao je prije nekoliko dana u  Kahramanmarasu, gdje je bio epicentar potresa.

Nadalje, oporba se kleveće i onemogućuje joj se rad. Nedavno je krizni centar prokurdske oporbene stranke HDP u Kahramanmarasu stavljen pod stečaj. Kamioni s materijalnom pomoći iz gradova koji pripadaju oporbi opremljeni su transparentima turske agencije za civilnu zaštitu AFAD.

Nakon početnih haotičnih uvjeta, Vlada sada pokušava situaciju staviti pod kontrolu. Svi ministri putuju u potresom pogođena područja, a Erdogan se predstavlja kao otac države.

Kristian Brakel vidi mogućnosti da Erdogan na kraju izvuče korist iz katastrofe: ako se uspije dobiti od EU velike svote novca za obnovu, to bi moglo rezultirati malim čudom poslova što bi koristilo vladi i Erdoganu, kaže on.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu